Europski parlament nastoji omogućiti da javnim novcem financiramo privatni građevinski sektor, propuštajući priliku zaštititi pravo na stanovanje kao temeljno ljudsko pravo, poručili su eurozastupnici SDP-a Marko Vešligaj i Možemo! Gordan Bosanac u petak u Zagrebu.

“Umjesto da iskoristimo državu, lokalnu samopravu i da im osiguramo mogućnost da grade javne stanove, Europski parlament rješenje za stambenu krizu vidi jedino i isključivo u privatnom kapitalu”, poručio je Vešligaj (SDP/S&D) i tako kritizirao najnovije izvješće posebnog odbora EP-a za stambenu krizu (HOUS).

“Europski pučani, ili prevedimo to na hrvatski, HDZ, žele prikazati novo izvješće kao neki uspjeh, a ono ide upravo naopakom logikom od prave”, upozorava Bosanac (Možemo!/Zeleni/EFA), rekavši da “oni hoće olabaviti dozvole da privatni investitori mogu što lakše graditi”.

“A za koju cijenu će oni prodavati te stanove? Za priuštivo stanovanje?”, upitao je Bosanac koji je zamjenik u tom posebnom odboru koji je osnovan krajem 2024. radi stambene krize koja je kao problem prepoznata diljem Europske unije.

Kratkoročni najam netaknut

Dvojica političara složila su se da uzrok krize ne leži samo u premalom broju dostupnih stambenih jedinica, iz kojega proizlazi veća cijena, već i u premaloj regulaciji već postojećih stanova.

“Bogati ljudi ulažu u nekretnine, a onda u njima štede ili na njima profitiraju”, proniče Vešligaj srž problema tvrdeći da se 70 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuje gotovim novcem. Upravo stoga je u izvješće uložio amandman u kojem predlaže registar transparentnosti novca dok si velik broj ljudi od vlastitog novca ne može kupiti ni osnovnu nekretninu.

Odbor se prema problemu ponio kao da pošto-poto treba izgraditi nove stanove, marginalizirajući sami uzrok stambene krize, a to su špekulacije i financijalizacija tržišta, složili su se.

“Ljudi kupuju stanove ne da bi u njima živjeli, nego da bi ih držali kao zlatne poluge”, stoga Bosanac poziva na poreznu politiku kojom će se prazne stanove oporezivati “ozbiljnim stopama”, ističući da je 55 tisuća stanova prazno u Zagrebu, a čak pola milijuna u Hrvatskoj.

Zadar i Split na prvom su i drugom mjestu u Europskoj uniji kao gradovi po kratkoročnom najmu po glavi stanovnika, ističe Bosanac podatke iz Odbora EP-a, navodeći da se do toga došlo kad netko pokupuje “10, 15, 20 stanova i stavlja ih na kratkoročni najam. Tome će se trebati stati na kraj i u Zagrebu i Šibeniku, Splitu, i Zadru”, dodajući lokalnu dimenziju ovom izvješću kome je u prilog stala hrvatska zastupnica u odboru Nikolina Brnjac (HDZ/EPP).

Zastupnik iz redova zelenih ipak kaže da bitka za ove ciljeve još nije gotova jer je Europska komisija puno progresivnija u rješavanju ovog problema, “što je tragično za Parlament”, najavivši da očekuje skoru zakonodavnu inicijativu EK-a oko reguliranja kratkoročnog najma koja bi gradovima dala puno veće ovlasti.