VELIKI RAVEN Već druga velika monografija o Ravnu

Iz tiska je izašla monografija Ive Dečaka „Raven i okolica – knjiga druga“. To je već druga monografija o selu Ravnu kod Križevaca zagrebačkog novinara i publicista, koji je 1938. rođen u Ravenskim Novakima, a djetinjstvo je proživio u Velikom Ravnu.

Prva njegova knjiga o Ravnu, „Raven i okolica“, objavljena je 2001. godine, a obje su izdane u vlastitoj nakladi autora te se kod njega nova knjiga može i nabaviti.

Gotovo je sigurno da u nas ne postoji tako malo selo (Raven danas ima oko 200 stanovnika) koje ima dvije toliko opsežne i bogato ilustrirane monografije povećeg formata: prva knjiga imala je 360 stranica i stotine fotografija, a druga ima 514 stranica i oko 700 fotografija.

Raven, naselje kojeg čine Veliki i Mali Raven, nalazi se na cesti Zagreb – Vrbovec – Križevci i osam je kilometara udaljeno od Križevaca. Na toj cesti Raven je prvo naselje u Koprivničko-križevačkoj županiji. Raven se prvi put spominje 1238. godine, a između 1871. i 1955. bio je općinsko središte, obuhvaćajući 43 sela. Najviše stanovnika, 640, imao je 1910. godine.

Najznačajniji događaj iz povijesti tog sela je Ravenska seljačka buna iz 1755. godine, koja se proširila na široko područje, najviše na zapad i sjever. Bila je to najveća buna ikad u Prigorju, a veliki strah zahvatio je i Zagreb. Svi značajniji povjesničari pisali su o Ravenskoj buni, a ostala je upamćena i po tome što je bila jedna od rijetkih koja je kmetovima uspjela donijeti poboljšanje položaja i to na intervenciju same carice Marije Terezije.

U nekoliko navrata Raven su opustošili Turci potpomognuti Vlasima, a u novije doba u Ravnu su živjeli neki od najistaknutijih ljudi svojega doba. Tako je u selu dvije stotine godina živjela mlađa grana obitelji Jelačić, a mnogi od njih pokopani su u župnoj crkvi u Malom Ravnu.

Najznamenitiji Ravljanin bio je Nikola pl. Zdenčaj, koji je rođen 1775., a umro je 1854. Bio je veliki župan zagrebački, prvi podžupan križevački i jedan od glavnih protagonista Ilirskog pokreta. Kao takav je sa starijim sinom Aleksanderom prikazan na poznatoj slici „Muževi ilirske dobe“.

Za Nikolu Zdenčaja je Dragutin Rakovac rekao: „Ako nas on ne spasi od Mađara, neće nitko!“ Zdenčaj je bio i jedan od osnivača i potpredsjednik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Nikolin stariji sin Aleksander bio je uzoran gospodarstvenik i podžupan križevački. Navodno je imao jedan od najljepših cvjetnjaka u Hrvatskoj. Poznat je i po tri pjesme objavljene u Gajevoj „Danici“, od kojih je najpoznatija „Zdravica“ iz 1835. Mlađi Nikolin sin Eduard bio je političar i gospodarstvenik te potpredsjednik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva za vrijeme dok je njegovim predsjednikom bio Josip Jelačić.

Veliki sin Ravna iz 20. stoljeća bio je Drago Bahun, popularni Kerempuh. Taj glumac, scenarist, redatelj, pjesnik, voditelj i humorist radio je s najvećim redateljima poput Branka Bauera, Zvonimira Berkovića i Kreše Golika.
Osim portreta znamenitih Ravljana, u prvoj knjizi „Raven i okolica“ prikazani su Ravljani intelektualci, Ravljani u Prvom i Drugom svjetskom te Domovinskom ratu, povijest ravenske škole, DVD Raven, lovačko i streljačko društvo, tamburaška društva i sport u Ravnu.

– Prvu sam knjigu počeo pisati slučajno – kaže Ivo Dečak. – Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Ravna htjelo je neku knjižicu u povodu svoje stote obljetnice, pa smo okupili redakciju i podijelili zaduženja. No, ubrzo se pokazalo da gotovo nitko ne ispunjava povjerene im zadaće, pa sam jednostavno sve preuzeo sam i odlučio napraviti knjigu o cijelom Ravnu!

Građu za obje knjige skupljao je iz knjižnica i arhiva, crkvenih knjiga, u križevačkom muzeju te velikim dijelom razgovarajući sa samim mještanima. Pritom je bilo svakakvih doživljaja. Tako je jednom, dok je razgovarao s nekim mještaninom, naišao njegov sin i pitao ga što traži ondje. „Kaj si ti neki pisec?“, upitao je ljutiti sin, a onda potjerao Dečaka iz kuće. Na promociji, pak, jedan je ugledni seljanin rekao da je Dečak toliko puta dolazio po podatke, slike i ostalo „da je već bio dosadan“. No, trud se isplatio, a prva je knjiga ostvarila iznimno dobar odjek.

– Kako mi je ostalo mnogo neiskorištene građe, nakon nekoliko godina odlučio sam se za drugu knjigu, ne sluteći da će ona s vremenom opsegom prerasti prvu – objašnjava Ivo Dečak. – I tu je bilo svakojakih doživljaja. Jedna me Ravljanka pitala „A kam buš z novci?“, misleći da ću na knjizi puno zaraditi, a drugi je mještanin, dok sam mu postavljao pitanja, uzdahnuo: „Kaj me tolko ispitujete kak neki novinar!“

U drugoj knjizi objavljene su nove pojedinosti iz povijesti Ravna do kojih je autor došao. Obradio je povijest crkve, župe i groblja te općine, pošte i veterinarske ambulante. Jedno je poglavlje posvetio kućnim zadrugama, a jedno radnjama, trgovinama i gostionicama.

Opisao je veliki požar iz 1888. u kojem je izgorjelo 28 gospodarstava. Donio je razne sličice iz seoskog života, pisao o ravenskim ljepoticama te donio iscrpne portrete domicilnih i iseljenih Ravljana. U poglavlju Ravenski leksikon objavio je kronologiju važnijih događaja iz povijesti sela, a posebno je poglavlje posvetio ostalim selima u župi Raven, njih deset. Dodao je još poglavlje o odjecima prve knjige te kratak prikaz vlastitog novinarskog djelovanja.

„Raven i okolica – knjiga druga“ iscrpan je prinos povijesti i sadašnjosti jednog nevelikog sela, ali mjesta bogate i sadržajne povijesti. Autor je u obje svoje knjige o Ravnu utkao neizmjernu ljubav prema kraju iz kojeg je potekao i pokazao da i mala mjesta mogu ravnopravno stajati na geografskoj i povijesnoj pozornici.

U budućnosti, Ivo Dečak rado bi napisao zasebnu knjigu o Ravenskoj buni, za koju je već skupio opsežnu građu.

Inače, „Raven i okolica – knjiga druga“ može se nabaviti jedino kod autora. Kontakt je Ivo Dečak, Mlinovi 25/1, 10000 Zagreb, 01/4673-930, 091/937-4271.

Hrvoje Dečak/prigorski.hr