U Križevcima se radi i gradi na svakom koraku, a sve o aktualnim radovima i planovima rekao nam je križevački gradonačelnik Mario Rajn.
Najavili ste gradnju nove osnovne škole, sredstva su osigurana iz NPOO-a. Je li potrebna Križevcima nova škola kad nam broj učenika pada u gradu kao i u cijeloj državi?
Nova škola gradi se prvenstveno kako bi se stekli uvjeti za jednosmjensku nastavu u gradu, na način da će se dio učenika prebaciti iz postojećih škola u novu. To će biti ogroman iskorak za naše učenike jer će im se osloboditi cijelo popodne za ostale aktivnosti poput sporta, ali i druge izvannastavne aktivnosti. Naime, sada imamo čest slučaj da djeca imaju treninge u kasnim večernjim satima, nakon popodnevne nastave, što sigurno nije najbolja odgojna, obrazovna ni iz bilo kojeg kuta gledana praksa.
Osim toga, postojeće škole su dotrajale i iako smo sada napravili velike rekonstrukcije u obje, samo smo im produžili vijek za još desetak ili dvadesetak godina, no sigurno je da ćemo u nekom trenutku u budućnosti trebati još novih objekata. Novce za gradnju ove škole osigurat će najvećim djelom ministarstvo i bilo bi stvarno neodgovorno i štetno za grad da to sada ne iskoristimo.
Spomenuli ste da će škola biti područna, zašto se ne gradi treća osnovna škola i koja će biti upisna područja za novu školu?
U konzultacijama s Ministarstvom zaključeno je da idemo u izgradnju područne škole. Prije nego se ta škola stavi u funkciju bit će potrebno izmijeniti mrežu škola i u tom trenutku će se odrediti upisna područja i vidjeti da li postoji opcija da to ipak bude treća matična škola. Na sve te izmjene Ministarstvo mora dati suglasnost tako da će sve biti u dogovoru s njima.
Kada gledamo lokacije postojećih škola ispada da je trebalo graditi školu na jugozapadu grada. Zašto je odabrana baš ova lokacija?
Kad smo krenuli u planiranje nove škole tražila se najbolja lokacija, slažem se da bi možda bolja bila na području bivše vojarne odnosno Posrednjeg puta. No, za školu je potrebno preko 12 tisuća kvadratnih metara te su tamo ostale samo dvije opcije koje smo obje ispitali. Prva opcija su bile velike površine južno od Razvojnog centra i tehnološkog parka koje je država prije nekoliko godina dala u vlasništvo Crkvi kako bi nekad u budućnosti izgradili svetište i to nije bilo moguće otkupiti.
Druga opcija su privatne parcele još južnije na Posrednjem putu gdje se gradi novo naselje. Tamo je nekoliko desetaka privatnih vlasnika i već na prvom sastanku bilo je jasno da će to biti nemoguće otkupiti jer su se spominjale cifre od 150€/m2. Osim što bi to zemljište puno preplatili taj otkup bi vjerojatno trajao godinama. Ovu lokaciju smo otkupili za oko 23,50 eura po kvadratnom metru i smatramo da je kupljena vrlo povoljno. Osim toga, na toj lokaciji već postoji sportska dvorana koju možemo koristiti tokom dana kad nema drugih treninga.
Vjerojatno će se izgraditi i spojni most preko parkirališta, jer je jeftiniji nego tunel, no i bez njega dvorana je doslovno na minutu od nove škole. Tako ćemo dobiti povezani školski kompleks, a obzirom na veličinu grada i udaljenosti, lokacija neće biti problem za novo upisno područje. Kad sve stavimo u korelaciju, mislim da je za naše učenike i njihove roditelje najvažnije što će djeca u Križevcima konačno imati jednosmjensku nastavu.
Što je s Osnovnom školom “Vladimir Nazor”, hoće li u ta škola dobiti dvoranu?
Prije desetak godina napravljen je idejni projekt dvorane uz postojeću školu koji je bio prilično megalomanski s ukopavanjem u zemlju i ogromnim troškovima. Nikada nije napravljen glavni projekt niti ishođena građevinska dozvola. Početkom ove godine, a u skladu s novim normativima Ministarstva, krenuli smo u izradu projekta nove, manje dvorane, ali još uvijek dovoljne za potrebe škole. Ovih dana ugovaramo glavni projekt te idemo na građevinsku dozvolu. Vjerujem da će sve biti po planu i da će se i ta dvorana graditi vrlo skoro.
Planirate li obnovu gradskih bazena, kakva je situacija sa trenutnim upraviteljem, postoji li tamo koncesija i koji su daljnji planovi?
Trenutno je u kompleksu bazena u posjedu najmoprimac koji suprotno mišljenju šire javnosti nema koncesiju, jer koncesije idu po zakonu o koncesijama i točno je propisano koje djelatnosti mogu u koncesiju. Tamo imamo klasični najam prostora s obvezom otvaranja bazena svake kupališne sezone. Najmoprimac je do sada vršio manje ili veće popravke i redovno održavanje, no zadnjih par godina, a posebice nakon potresa bazeni imaju velikih problema sa ispuštanjem vode i gotovo ih je nemoguće napuniti. Obzirom da su bazeni građeni pedesetih, a djelomično rekonstruirani sedamdesetih godina, procjene stručnjaka su bile da idemo u kompletnu rekonstrukciju po današnjim standardima kako bi bili mirni novih 50 godina. Novim bazenima će gotovo sigurno upravljati neka od gradskih tvrtki.
Pokazali ste idejna rješenja novih bazena, na njima nema više olimpijskog bazena pa je dio javnosti zabrinut hoće li se uopće moći plivati i hoće li bazen biti preplitak?
Nema razloga za zabrinutost, olimpijski bazen je bio dimenzija 50×20 metara i uvjerljivo je prevelik za naše potrebe. Većina današnjih bazena za plivanje se gradi u dužini 25 metara, na čemu se također mogu održavati i plivačka natjecanja. Primjer toga je i plivački bazen u Koprivnici koji ima 25 metara. Tako ćemo i mi u budućnosti zadržati „četvrtinu“ sadašnjeg bazena i imati bazen za plivanje sa punom dubinom od 2 metra i dužinom 25 metara. Obzirom da će on biti djelomično odvojen od ostatka, bit će čak i pogodniji za plivanje jer neće biti toliko kupača u trakama za plivanje jer će oni sada imati ostatak za rekreaciju i opuštanje.
Sadašnji mali bazen pretvorit će se u vodeni park za najmlađe. Uz to će se izgraditi i nove svlačionice i predvidjeti spajanje na geotermalni izvor. Vjerujem da ćemo kroz idućih nekoliko godina dobiti i grijanu vodu iz tog izvora i na taj način produžiti sezonu kupanja u razdoblje proljeća i jeseni.
Jeste li planirali zatvaranje bazena, odnosno izgradnju toplica?
Za početak, postojeća lokacija je vrlo ograničena okolnim prostorom i jako je teško do nemoguće smjestiti sve popratne prostorije i natkrivene bazene. Trebalo bi raditi puno kompromisa da se to izvede. Prema nekim procjenama investicija zatvorenog bazena bila bi najmanje 3 puta veća od otvorenih. Nedavno je bazen slične veličine ugovoren u Zagrebu za čak 18 milijuna eura. I ono možda najvažnije, održavanje zatvorenih bazena je također višestruko veće od otvorenih što i sad nekim gradovima radi veliki trošak obzirom da količina posjetitelja ne uspijeva ni približno pokriti troškove. Kada se jednom stavi u funkciju geotermalni izvor, moći ćemo razmišljati o toplicama na drugoj lokaciji ako će to tada biti opravdano.
Kad već spominjete geotermalni izvor, kakav je plan s njime? Nedavno ste vršili istraživanja, jeste li zadovoljni rezultatima?
Geotermalni izvor postoji na toj lokaciji gotovo 40 godina no nikada nisu ispunjeni uvjeti za njegovo iskorištavanje jer je uvijek „falio jedan papir“. Ispitivanja koja su sada provedena, s dovoljno jakom pumpom, pokazuju da izvor ima potencijal kapaciteta i temperature i time smo svakako zadovoljni. Trenutno čekamo potvrdu na eleborat rezervi i paralelno projektiramo razvod toplovoda prema objektima u blizini, kao i bazenu, te radimo dokumentaciju za novu bušotinu koju moramo imati kako bi vraćali vodu u podzemlje. Idući korak je izbušiti novu bušotinu i to se nadamo financirati europskim novcima. Nakon toga možemo krenuti sa eksploatacijom. Predviđeno vrijeme su dvije do tri godine.
Tema koja je zanimljiva mladim roditeljima je mjesto u vrtiću. Kad Križevci mogu očekivati nove vrtićke kapacitete i hoće li oni biti dovoljni za upisati svu djecu?
Broj djece koje roditelji žele upisati u vrtić se svake godine povećava, iako nažalost to nije posljedica većeg broja rođene djece, već nekih drugih okolnosti. To je prvenstveno veća zaposlenost te time i veći prihodi kućanstva, ali i veća osviještenost o dobrobitima vrtića. Oba razloga su pozitivna i jasno je da lokalna samouprava mora na to odgovoriti. Krenuli smo sa proširenjem postojećeg objekta prije dvije godine, a nakon toga napravili projekt manjeg vrtića sa dvije skupine izvan grada.
U međuvremenu se pojavila prilika izgraditi vrtić u postojećoj zgradi u bivšoj vojarni koji bi primao 5 skupina. To je otprilike i brojka koja je ove godine ostala neupisana kad se preklope svi zahtjevi u svim vrtićima. Vrtić u postojećoj zgradi je prijavljen na natječaj za sufinanciranje i u toku je ishođenje građevinske dozvole. No, bez obzira na rezultate natječaja grad će svakako osigurati novce za rekonstrukciju zgrade i stavljanje vrtića u upotrebu. Radovi bi trebali početi krajem ove godine. Nismo odustali niti od vrtića izvan centra te čekamo natječaj, koji je u najavi, na koji ćemo i njega prijaviti. Važno je još napomenuti, da u ovom trenutku grad sufinancira troškove djeci koja polaze u obrte za čuvanje kao i djeci koja su se upisala u vrtiće izvan našeg grada.
Najavljivali ste zatvaranje centra za promet, a najavljuje se i gradnja dodatnih biciklističkih staza. Hoće li to stvoriti gužve u ostatku grada?
Zatvaranje centra, biciklističke staze, javni prijevoz i općenito zdravije kretanje su jako povezane teme i nazivaju se održiva urbana mobilnost. Događa se u svim zapadnim gradovima, malim i velikima i nesporno je da je to smjer kojim se ide jer ima pozitivne ishode, a koji i Europa gura. U ovoj fazi centar će se zatvoriti u jednom smjeru, a za automobile će zasad biti i dalje prohodan u smjeru sjever-jug. Napravljene su studije i stručne podloge koje nam govore da to neće stvoriti nikakve probleme u gradu. U normalnim okolnostima kad nemamo ovoliko puno radova na cestama, centar zatvaramo više puta godišnje i nemamo nikakvih problema s obilaznim pravcima. Prije 15 godina kad se radio novi gradski trg centar je bio zatvoren više od 3 mjeseca i promet je tekao normalno obilazno. Velika je šteta da se onda nije iskoristio moment i zatvorio centar za automobile, a trg drugačije i funkcionalnije izveo. U planu je i 3,65 km novih biciklističkih staza koje ćemo izvesti do kraja godine.
Jesu li Križevcima potrebne biciklističke staze s obzirom na broj bicikala koji su u gradu?
U prvom mandatu morali smo posložiti financije te se praktički nismo bavili urbanom mobilnošću, a time niti gradili biciklističke staze u većem obimu. Ipak kvalitetna i sigurna infrastruktura je preduvjet da bi se ljudi odlučili koristiti bicikle. To je već odavno pokazano u mnogim gradovima. Analiza najmova javnih gradskih bicikala nam pokazuje da je najčešće korišten pravac od juga prema sjeveru grada i obrnuto, a tu smo najslabiji sa infrastrukturom. To je posebice vidljivo u centru grada gdje biciklisti izbjegavaju kolnik pa se guraju na pločnik gdje su pješaci.
Ta dionica bit će riješena zatvaranjem jednog pravca kroz centar te pretvaranjem u dvostruku biciklističku. Tomislavova ulica je riješena u suradnji s Hrvatskim cestama, a ostatak dionica od željezničkog kolodvora do Tomislavove te kroz Markovićevu ulicu će se riješiti do kraja godine kroz projekt koji sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Paralelno s tim zahvatima riješit će se i dosta prometno raskrižje ulica Dijankovečkog, Potočka, Supilova i Račkog postavljanjem novog semafora.
Projekt odvodnje u aglomeraciji Križevci trebao je biti završen prije nekoliko mjeseci. Gdje je zapelo i koji su novi rokovi? Hoće li to imati neke financijske posljedice za grad ili izvođače radova?
Istina je da je prvi rok koji je bio u travnju prebačen na rujan. Izvođač je to tada potkrijepio s opravdanim razlozima i nadzor je to odobrio. Nažalost ni novi rok u rujnu neće biti ispoštovan. Prema zadnjim informacijama, radovi na terenu bi morali biti završeni do kraja listopada. Za grad to neće imati nikakve financijske posljedice no moglo bi za izvođača ovisno o procjeni nadzora. Problem zapravo i nije ukupna gotovost radova već što se pojedine dionice ne završavaju do kraja. Svjesni smo da su neke ulice otvorene i po dvije godine no ipak, kraj se nazire i stvarno vjerujem da će projekt biti realiziran u studenom ove godine. U suprotnom, netko će morati snositi odgovornost.
Gradske službe bile su na terenu svakodnevno, no u današnje vrijeme nedostatka radne snage teško je voditi tu bitku. Jasno mi je i da su građanima sva opravdanja nebitna pa bih ovim putem iskreno zahvalio svima na strpljenju, a posebice onima koji žive u zoni radova. Vjerujem da će kraj radova svi dočekati s olakšanjem, pogotovo kad znamo da je ova investicija dugoročno vrijedna za grad i za sve naše građane.
Na samom smo kraju razgovora. Za vikend ja završio prvi Križevci blues festival. Kakvi su dojmovi?
Festival je već u prvoj večeri bio solidno popunjen, reakcije posjetitelja su pozitivne kao i svih izvođača koji su nastupali. Naši ljudi u organizaciji, kao i Mladen Lončar, dugogodišnji voditelj emisije Rock oko, napravili su odličan posao i vjerujem da je ovo jedan početak dobre tradicije novih manifestacija u gradu. Slično smo unazad nekoliko godine krenuli i s ljetnim kinom, beach partijem, sajmom cvijeća, gastro festom, kiepachonovacijom, u konačnici i adventom, ali i cijelim nizom manjih događanja koja posjećuju stotine, a neke i tisuće građana. Sva su ta događanja krenula iz nule, a sad su već vrlo brzo poznata i organizacijski ozbiljna kao da imaju desetljetnu tradiciju. Vjerujem da će u dogledno vrijeme tako biti i s Križevci blues festivalom.
Dotaknuli smo se brojnih tema, koja je po vašem mišljenu najvažnija?
Svrha postojanja gradske administracije na čelu s dužnosnicima je brinuti o potrebama svih građana grada. Svima je jasno da je edukacija i ulaganje u djecu prioritet svakog društva, no ne smijemo zanemariti ni ostale skupine kao ni ostale aspekte života kao što su i razna događanja netom spomenuta. Proračun grada je ograničen i potrebno je dobro rasporediti rashode kroz godine. Ne grade se svake godine nove dvorane, novi vrtići, nove staze ili nova ulica, niti je to sve moguće odjednom izvesti kako financijski tako ni kapacitetima.
No, gledamo da u jednom mandatu odradimo onu viziju koju smo građanima obećali na izborima. Prema tome, sve teme koje su u skladu s našim programom i na kraju krajeva sa strategijom grada, koju je Gradsko vijeće donijelo, jednako su važne da se ostvare u određenom razdoblju. Uporno ponavljam kako su nam najbitniji projekti oni koji se izravno tiču poboljšanja kvalitete života svih naših građana. Na tome ću i dalje inzistirati kako bismo Križevce učinili kvalitetnom životnom sredinom.