Razgovarali smo sa županom i predsjednikom HSS-a Koprivničko-križevačke županije Darkom Korenom kako bi saznali sve novosti oko predstojećih parlamentarnih izbora, situaciji s Piškornicom, HSS-om, a tražili smo odgovore i na mnoga druga aktualna pitanja. Darko Koren je bio raspoložen za razgovor, a što nam je rekao pročitajte u nastavku.
Kakva je situacija s Piškornicom, može li neka nova Vlada promijeniti status i ima li izlaza iz postojeće situacije?
Strateški projekti ne bi trebali ovisiti o nikakvoj vlasti i moraju imati svoj kontinuitet i ne smiju ovisiti o jednom mandatu. Piškornica je projekt koji je od prošle Vlade proglašen od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Ako govorimo samo o 70 milijuna eura investicije u samu izgradnju centra, a s pretovarnim sustavom i nadogradnjom 100 milijuna eura, to je za svaku ozbiljnu državu velika investicija i ne smije biti upitna.
Zbog ministra zaštite okoliša Slavena Dobrovića došli smo u jednu pat poziciju koja poništava sve ono dobro što je do sada učinjeno, jer on ima neke svoje ideje. Projekt se može aplicirati u Bruxellesu, treba samo potpis ministra koji ne želi ovaj projekt, ali ni jedna država ne može ovisiti o volji jednog čovjeka koji se ponaša na način “Ja sam sad došao i sve što je bilo iza mene ne postoji, svijet počinje sa mnom i vjerojatno će sa mnom završiti”.
Dva puta smo imali radne sastanke i tada nije imao radikalne stavove, iznio je određene primjedbe koje smo otklonili i prilagodili, ali kada smo došli s novim izmijenjenim rješenjima tražeći da projekt ide dalje došlo je do obustave tog projekta. Ne radi se ovdje samo o Piškornici, već o cjelokupnom sustavu, iako je neke sustave odobrio, vjerojatno pod političkim pritiscima. Ministar temelji neku svoju novu viziju koja se temelji na nekom apsolutnom razvrstavanju otpada i to je jedan egzotični pristup.
Rješenje je da Vlada ne prihvati prijedlog ministra i da neki novi ministar nakon parlamentarnih izbora prihvati dosadašnji koncept koji se treba aplicirati u Bruxellesu i početi raditi. Očekivali smo da ćemo krenuti raditi od rujna, ali trenutno je situacija takva.
Koje projekte biste izdvojili u protekle tri godine i koje projekte namjeravate završiti do kraja mandata?
Moram istaknuti projekte izgradnje objekta u školstvu i oko 70 posto županijskih novaca ide u taj sektor. Jedna smo od rijetkih županija koja u školstvo ulaže vlastita sredstva, jer u državnom proračunu novaca nema, a bivša Vlada je loša ispregovarala to poglavlje i sredstva se za tu namjenu ne mogu koristiti iz fondova.
Koncept javno-privatnog partnerstva je tek u začecima, nešto je po tom modelu izgrađeno u Varaždinskoj županiji i koprivnička Gimnazija. Ova Vlada je oduzela i tu mogućnost, pripremili smo osam projekata, država je trebala preuzeti 55 posto troška investicija, ali to je sada onemogućeno.
Gradimo školu i dvoranu u Legradu i radimo na dogradnji škole i dvoranu u Sokolovcu, a izgrađena je i škola u Cirkveni na području općine Sveti Ivan Žabno. To je ciklus od 40 milijuna kuna koje smo financirali iz vlastitih proračunskih izvora. Uspjeh je i da smo financijski stabilni u odnosu na mnoge druge županije, poslovne godine završavamo u plusu. Stabilna politička konfiguracija u Skupštini bez stresova je isto uspjeh. Moram istaknuti i prijevoz učenika, 6,5 milijuna kuna godišnje izdvajamo za prijevoz učenika srednjih škola i to je pomoć jednoj obitelji oko 10 tisuća kuna godišnje.
Ljudi iz Podravine kažu da vučete u Prigorje i obrnuto, kako to komentirate i surađujete li dobro sa svim načelnicima i gradonačelnicima?
Ta percepcija se izgubila, možda se to čuje povremeno, ali samo iz šale. Primjerice gradimo školu u Legradu, a načelnik je iz SDP-a. Ne gledam stranačku pripadnost, gradimo po listi prioriteta. Nastojim jednako sa svima komunicirati i trudim se sa svima imati dobru komunikaciju.
Kakav je vaš stav i stav Hrvatske zajednica županija oko ukidanju županija?
Aktivan sam u Hrvatskoj zajednici županija, raspravljali smo o tematici ustroja države i reformi javnog sektora, nazočila je zadnjem sastanku i ministrica Jurlina Alibegović. O reformi javnog sektora treba govoriti u cjelini, treba krenuti od države. a kad su se stavili argumenti na stol onda se vidjelo da županije trebaju. U svim županijama u zemlji radi 1991 zaposlenik, dok samo Ministarstvo poljoprivrede ima toliko ljudi. Treba li 20 ministarstva? Smatram da ne treba.
Ljudi su dosta zbunjeni, u medijima se piše da ćete biti kandidat na parlamentarnim izborima i za župana pa i za križevačkog gradonačelnika, gdje je prava istina?
Pred nama su parlamentarni izbori, a oni će u velikoj mjeri odrediti i lokalne izbore. U HSS-u se dogodilo ono što nije bio moj izbor. Priznajem i greške i spreman sam kritički razgovarati o svojim suradnicima, tu prvenstveno mislim na Branka Hrga, bivšeg predsjednika stranke i križevačkog gradonačelnika s kojim sam privatno i životno povezan od rane mladosti.
Stojim uz ono što je on radio, možda bi neke stvari i procjene odradio drugačije, ali pošteno je odradio mandat, ali očito nedovoljno uspješno jer su se na unutarstranačkim izborima dogodile promjene. Izbor čelnika stranke često puta ovisi o unutarnjim političkim odnosima i lobiranjima, dogodio se ishod za koji ja nisam bio.
Krešo Beljak je izabran za predsjednika stranke potpuno legitimno, poznato je da je on oduvijek naginjao ulijevo. Mislim da nije ovo dobro napravio, trebao je još malo pričekati, odluka Glavnog odbora je isforsirana i održana u vrijeme kada se u Koprivnici održavala Županijska skupština i Gradsko vijeće u Križevcima.
Bio sam na Glavnom odboru, ali nisu bili neki drugi čelni ljudi stranke poput Ivana Pala i Gorana Gregureka. Poslao sam sms Kreši Beljaku i zamolio ga da odgodi održavanje Glavnog odbora, ali nije mi odgovorio pa mogu sumnjati da je namjerno u to vrijeme sazvao Glavni odbor.
U raspravi sam se kritički osvrnuo o tom putu na koji je usmjeravao predsjednik stranke, bilo mi je mučno i slabo nakon svih tih rasprava i otišao sam s Odbora. Smatram da je donijeta loša odluka i da će dovesti do podjele stranke, ali tako je to u demokraciji. Razmišljam hoću li poštivati tu odluku ili ću tražiti svoj put.
Jeste li u boljim odnosima s Krešom Beljakom u odnosu na Branka Hrga?
Ne znam u kakvim je odnosima Hrg s Beljakom i ne želim se s nikim povezivati. S Brankom Hrgom sam prijatelj, ali imam svoj put i ne ponašam se tako da slijepo idem za nekim. Ne mogu potvrditi da sam u nekim dobrim odnosima s Beljakom, proteklih tjedana smo se čuli dva puta telefonom, razgovarali smo korektno, ali bi nakon razgovora bilo napravljeno uvijek nešto kontra.
Nismo u dobrim odnosima jer kontinuirano komunicira s ljudima iz Županije bez mog znanja, što ne osporavam, ali smatram da nije prirodno da me izbjegava, jer sam predsjednik najjače organizacije HSS-a u Hrvatskoj i u ovoj županiji oduvijek imamo najbolje rezultate.
Čuo sam da je bio u Koprivnici, nije se javio, a na samom Glavnom odboru je samo mene prekinuo u raspravi, jer mu se nije sviđalo što govorim. Poštujem činjenicu da je on predsjednik i svoje planove da postane predsjednik je ostvario stranku usmjerava kuda želi. On je u tome uspješan, a kritičan sam prema vodstvu stranke.
Naše članstvo i ljudi koji ih predstavljaju su razlika nebo i zemlja i javno tvrdim da je 70 posto vodstva stranke zlo i oni su politički kameleoni i ljigavci. Tu ne ubrajam Beljaka, za njega to ne mislim. On je uspješan čovjek, imao je svoj plan, ostvario ga je i skidam mu kapu, ali se ne slažem s njegovom politikom i putem kojim vodi stranku.
Ključno pitanje koje interesira javnost je planirate li izaći na parlamentarne izbore? Hoćete li prekinuti nagađanja ili ćete to pitanje ostaviti otvoreno?
Temeljna snaga HSS-a u II. izbornoj jedinici je u Koprivničko-križevačkoj županiji. Bjelovarsko-bilogorska stranački ostvaruje puno slabije rezultate, a Zagrebačka županija i u Zagrebu HSS ima malo glasača. nakon tih činjenica Beljak ne zove i ne traži moje mišljenje kao predsjednika najjače organizacije, nego iz novina doznajem da će staviti na listu Stjepana Kožića koji je na proteklim izborima osvojio u 1500 glasova u VI. izbornoj jedinici.
Da sam ja osvojio na cijeloj izbornoj jedinici od 350 000 glasača taj broj preferencijalnih glasova i da sam na njegovom mjestu, otišao bi u stranku, ostavio stranačku iskaznicu i otišao u mirovinu. Očekujem da me ipak netko nešto pita, ne vidim se na listi koju predvodi Maras, a budući da me vjerojatno nitko neće ništa pitati onda ću sam odlučiti o izlasku na izbore ili ću se pasivizirati.
Branko Hrg je rekao da će izaći na parlamentarne izbore, dugogodišnji ste prijatelji i za očekivati je da se nećete razići, kakvi su vam planovi?
Ja nisam Branko Hrg i donijet ću odluku neovisno o njemu. Više podržavam tu opciju nego koaliciju sa SDP-om.
Bojite li se isključenja iz HSS-a?
Ne bojim se isključenja zbog onog što kažem i iskreno mislim. Nisam nikoga uvrijedio, niti sam ikada rekao ružno o stranci za razliku od predsjednika stranke koji je rekao da smo kulturno-umjetničko društvo, a na Glavnom odboru je rekao da se nećemo podijeliti kao stranka jer smo nula i kada nulu podijelite, onda dobijete dvije nule. Za takve riječi bi netko trebao snositi odgovornost. Priznajem Beljaku da radi jako dobro u marketingu stranke, ima talenta za medijski nastup i politički marketing, ali razilazimo se po temeljnim političkim preferencijama.
Kakav je stav europarlamentarke Marijane Petir, dalo se zaključiti da nije bila na strani niti jednog kandidata, ali na strani Branka Hrga na unutarstranačkim izborima nije bila, kakvi su sada odnosi?
Marijana Petir je bila deklarirano na strani Beljaka i postavila ga je na mjesto predsjednika HSS-a. Za to postoje tonski zapisi njegovih zahvala na tome. Postojala je ideja da ju imenuje svojom zamjenicom i da se mijenja Statut stranke. Sad joj je zbog toga neugodno, jer je otišao ulijevo, a ona je ipak nekakva ikona desnice i Katoličke crkve. Neka sad ona razmišlja o tome i Katolička crkva o njoj. Trudi se održati svoj desničarski status na način da kritizira i izjašnjava se protiv skretanja HSS-a ulijevo, ali nisam primijetio na Glavnom odboru neki radikalan nastup i smatram da njeni prvi suradnici tijesno surađuju s Beljakom.
Njezin najbliži suradnik je Željko Lenart koji uz dužno poštovanje niti na wc ne ide, a da nju ne pita. Marijana Petir dvolično igra svoju ulogu, javnosti se nameče kao protivnica skretanja ulijevo, a u suštini ne radi neke velike probleme Kreši Beljaku.
Nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma SDP-a i HSS-a očekujte li poteškoće u skupštini Koprivničko-križevačke županije, odnosno hoće li biti problema u odnosima HSS-a i HDZ-a?
Ne očekujem probleme, HDZ ne može reći da sam nekorektan. Da se ne bi krivo shvatilo, nisam ja zaljubljen niti u HDZ i smatram da su napravili puno pogrešaka i jako su bilo nekorektni prema HSS-u. I bivši predsjednik Karamarko se nekorektno odnosio prema Hrgu, ali na lokalnoj razini dobro surađujemo i ne bi trebalo biti problema.
Nisam neki desničar, ali nisam niti ljevičar. Moja politička opredjeljenja su usmjerena lagano desno i svjetonazoru koji se temelji na tolerantnosti. Ubuduće očekujem potporu još i veću nego do sada.
U posjetu vam je došao budući predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Je li bilo konkretnih razgovora oko parlamentarnih izbora i što će se dogoditi ako vam HSS ponudi mjesto na zajedničkoj listi a SDP-om, odnosno što ako vam HDZ ponudi da budete na njihovoj listi?
Nismo o tome raspravljali, već je Andrej Plenković posjetio Županijski odbor HDZ-a i on to radi u svojoj predsjedničkoj kampanji. Iskoristio je priliku da posjeti i Županiju u kojoj zajedno imamo vlast. Razgovarali smo malo oko Podravke i o Piškornici i oko potrebe njegove pomoći s Europskom komisijom oko tog projekta.
Plenković je sistematičan čovjek i razgovarat ćemo o tome idući tjedan. Nemam konkretan odgovor na to pitanje, očekujem da me nazove predsjednik HSS-a i da razgovaramo o mom statusu u stranci, iako ponavljam, ne vidim se na listi SDP- a koju predvodi Maras. Jedna od solucija je i da se malo pasiviziram, postoje predviđanja da mogu biti župan i u narednom mandatu i neće se s tim opterećivati, nije politika najvažnija na svijetu.
Kako komentirate pojavu MOST-a i premijera Oreškovića na političkoj sceni?
Mnogi su kritični na MOST, a neke izjave i odluke njihovih čelnika su i mene nervirale, ali možda nam treba neka veća vremenska distanca kada ćemo moći realnije analizirati. Smatram da je MOST u suštini našem društvu ponudio mogućnost da se o nekim stvarima drugačije razmišlja i u suštini je donio dobro. Nije dobro ispalo s formiranjem Vlade i s gospodinom Oreškovićem koji je potrošen kao cigareta koju netko popuši i baci opušak. MOST može imati jednu izuztno pozitivnu ulogu u našem društvu, ovisno o ljudima
Što želite poručiti čitateljima portala prigorski.hr?
Htio bi da svatko tko je kritičan prema nama shvati da nam nije lako i da nam treba pomoći, nekada kritikom, nekada podrškom. Na predstojećim izborima svatko može pomoći društvu. Važna je stabilnost u državi koja će doprinijeti da se premoste podjele u društvu. Podijeljeni smo po svim mogućim osnovama, ponekad imam osjećaj da smo na rubu građanskog rata. Idemo se ponašati kao da idemo na misu s čistim i poštenim namjerama. Svaki neka da svoj doprinos da društvo izađe iz krize. Temeljni zadatak Plenkovića ili Milanovića je da ujedine društvo, to je njihova zadaća kao lidera.
prigorski.hr
prigorski.hr