Građani u visokom postotku podržavaju zahtjeve liječničkih udruga, poput donošenja Zakona o radno-pravnom statusu, ali i eventualni štrajk ako im Vlada ne ispuni obećano, priopćila je u srijedu Hrvatska liječnička komora pozivajući se na rezultate istraživanja javnoga mnijenja.

Hrvatska liječnička komora (HLK) navodi da je istraživanje pokazalo kako tri od četiri hrvatska građanina (74 posto) podržavaju donošenje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika kojim bi se, odvojeno od drugih javnih službi, regulirala njihova prava i obveze.

Osim toga, 71 posto ispitanika izjasnilo se da podržava mogući štrajk liječnika, a isti postotak smatra da ga Vlada nema pravo zabraniti

Agencija Ipsos provela je istraživanje za HLK na uzorku od 603 ispitanika u razdoblju od 12. do 23. travnja.

U Liječničkoj komori poručuju kako će, nakon Vladine odluke o korekciji koeficijenata za liječnike koja se očekuje ovog tjedna, sljedeći test vjerodostojnosti Vlade biti slanje Zakona o radno-pravnom statusu liječnika u prvo čitanje u Sabor.

Naime, na travanjskom sastanku s premijerom Plenkovićem liječničke su udruge dogovorile kako će se ovaj zakon pripremati istovremeno sa Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama te shodno tome očekuju i istovremeno slanje oba zakona u saborsku proceduru do ljetne stanke.

Predsjednik HLK Krešimir Luetić ističe da ovaj zakon donosi rješenja za zadržavanje liječnika u deficitarnim područjima.

U HLK navode i kako je Ipsosovo istraživanje pokazalo i iznimno visoku podršku građana za povećanje liječničkih plaća, odnosno da skoro 9 od 10 građana (87 posto) to podržava.

Podsjećaju da je Skupština Hrvatskog liječničkog sindikata donijela odluku o pokretanju štrajku, a Glavni odbor Sindikata ju je odgodio imajući u vidu dogovor s premijerom o ispunjavanju liječničkih zahtjeva.

Daljnje odluke liječnika ovisit će o potezima Vlade, tj. o ispunjavanju zahtjeva krovnih liječničkih organizacija, poručuje Komora te ističe i da je podrška mogućem štrajku liječnika kod građana iznimno visoka.

Istraživanje je, kažu, pokazalo da 71 posto građana podržava, a 20 posto ne podržava mogući štrajk. Najveću podršku štrajku, od čak 77 posto, dali su umirovljenici.

Građani, s čak 86 posto, vrlo snažno podupiru i primjenu vremensko-kadrovskih normativa rada liječnika što bi im omogućilo više vremena za pacijente.

“Građani razumiju utemeljenost naših zahtjeva i podržavaju ih. I njima je jasno da je sadašnja situacija u javnom zdravstvu neodrživa“, naglašava Luetić.

Istraživanje je pokazalo i da građani za duge liste čekanja odgovornima smatraju podjednako Vladu i Ministarstvo zdravstva (39 posto), dok su na trećem mjestu (22 posto) ravnatelji zdravstvenih ustanova.

“Očito je da su upravljanje i organizacija sustava kronična bolest hrvatskog zdravstva”, navodi HLK te ističe kako tek 11 posto građana smatra liječnike odgovornima za duge liste čekanja.