Riječki nadbiskup Mate Uzinić izvijestio je u ponedjeljak o prijavama i istragama koje je proveo tijekom dvije i pol godine, a vezane su uz optužbe za zlostavljanje maloljetnika i odraslih osoba, financije i priležništvo te je, naglasivši duboku tugu i sram, žrtve zamolio za oprost.

Za sve slučajeve s kojima sam upoznat pokrenuo sam potrebne istrage, sve slučajeve zlostavljanja prijavio sam DORH-u, bez obzira je li se radilo o zastari ili ne, te upoznao nadležni Dikasterij s rezultatima istrage, rekao je.

Razmjeri zlostavljanja često su i veći od onoga što se uspije istražiti

Uzinić je podsjetio kako ga je Riječkim nadbiskupom koadjutorom papa Franjo imenovao 2020. i dao mu posebne ovlasti upravljanja, iako je riječki nadbiskup bio Ivan Devčić.

Kazao je da su neke prijave anonimne, što otežava istrage, no učinio je sve što je mogao kako bih došao do istine i pravednosti za žrtve, a razmjeri zlostavljanja često su i veći od onoga što se uspije istražiti.

Kao prvi slučaj, koji je završen prije njegova dolaska, Uzinić je naveo slučaj svećenika M.Š. (1953.), koji je 2016. optužen da je 1992. seksualno zlostavljao maloljetnika. Priznao je krivnju te je razriješen crkvenih službi.

Nove optužbe javljaju se 2018. i ponovno se otvara istraga. Optuženi je priznao da je bilo više slučajeva: 1987. – 1988., 1992. – 1993., i moguće u 1994. te da se radi o 13 dječaka u rasponu od šest do 13 godina.

Tada se svećenik osobno prijavio policiji za bludne radnje prema djeci i maloljetnicima te je tražio i dobio oprost od celibata i otpuštanje iz kleričkog staleža.

Uzinić je o tome obavijestio ŽDO u Rijeci s napomenom da je kvalifikacija zlodjela koja je priznao M.Š. tijekom kanonskog procesa teža od one koju je naveo u prijavi policiji te da se ne može isključiti mogućnost i kasnijeg počinjenja kažnjivih djela.

Svećenik M.Š. (1941.) je anonimno optužen da je 2006. i 2007. više maloljetnika slao neprimjerene poruke, da je maloljetnicu neprimjereno dodirivao te je 2007. neprimjerenim porukama napastovao punoljetne bogoslove. Svećenik D.P. (1938.) optužen je zbog kažnjivih djela protiv maloljetne osobe, uz koje su postojale glasine o ucjenjivanju svećenika D.P. od bivšeg ministranta. Obojici je zabranjen kontakt s maloljetnim osobama i obavljanje svećeničke službe.

Svećenik L.L. (1953.) optužen je da je između 1999. i 2005. slao poruke neprimjerenog sadržaja maloljetnicama i zavodio ih te je optužen da je to činio i između 2017. i 2019. prema jednoj punoljetnoj i jednoj maloljetnoj djevojci. Zabranjen mu je kontakt s maloljetnicima i obavljanje službe.

Svećenik J.P. (1990.) je 2021. optužen od jedne majke za zlostavljanje maloljetne kćeri. Sve je prijavila policiji i DORH-u te je provedena kanonska istraga. Zabranjen mu je kontakt s maloljetnicima i služba. U travnju 2022. primljeno je rješenje ODO u Rijeci o pokretanju istrage, koja još traje.

Svećenik M.S. (1978.) optužen je od oca mladića o lošem utjecaju M.S. na njegovog sina, bivšeg bogoslova. Preliminarna istraga 2022. nije utvrdila zlostavljanje pa slučaj nije prijavljen policiji, no, utvrđena je nerazboritost svećenika te mu je zabranjen kontakt s mladićem. Prošlog tjedna u članku Nacionala iznose se nove, anonimne optužbe protiv svećenika M.S. te je pokrenuta nova prethodna istraga, a svećenik je razriješen službe.

Nadbiskup Uzinić naveo je i slučaj svećenika (1970.) koji je optužen za zloupotrebu ispovijedi i trgovinu, ali nije utvrđen temelj za optužbe.

Jedan svećenik (1978.) je prijavljen za pronevjeru župnog novca pa je opomenut i određena je otplata duga, a jedan svećenik (1954.) je prijavljen za trgovinu i priležništvo, no, on je zakonito prodao nekretninu osoba kojima je posudio novac, ali je utvrđeno neprimjereno ponašanje pa mu je izrečena opomena.

Uzinić je dodao da je prije četiri dana dobio još jednu prijavu za seksualno zlostavljanje protiv jedne osobe i prijavu za zataškavanje protiv druge osobe, koju je prijavio ŽDO u Rijeci i zatražio od nadležnog Dikasterija uputu o provođenju prethodne istrage.

Zatražio je osnivanje neovisne komisije koja će pregledati sve slučajeve i najavio da će od sada po završetku prethodnih istraga obavijestiti vjernike i javnost o zaključcima te predložiti da to čine i druge biskupije.

Ne radi se o zataškavanju, ali nitko ne voli pokazati svoje prljavo rublje

Na novinarsko pitanje zašto te podatke nije iznio ranije te postoji li u hrvatskoj Crkvi sustavno zataškavanje, Uzinić je odgovorio da je riječ o tajnim procesima.

Crkva je, suočavajući se, željela zaštititi dobar glas povrijeđenih osoba i žrtava, koje se boje dodatnog stresa, kao i zlostavljača, dok se optužbe ne potvrde, rekao je Uzinić dodavši da se bavio slučajevima, pokušavao ih rješavati i smatrao je da je važnije kvalitetnije provesti procese.

Ne bih se usudio reći da se zataškava, rekao je Uzinić dodavši da HBK tek treba utvrditi pravo stanje stvari, ali može potvrditi da nitko ne voli pokazati svoje prljavo rublje, a ovo je, kazao je, “ne samo prljavo rublje, ovo je puno teže od toga”.