Koprivnički Fest Jazza deset godina časti poklonike te vrste glazbe koncertima domaćih i stranih izvođača na otvorenom, odnosno na središnjem gradskom trgu, a sam je festival u nekim turističkim brošurama opisan kao mali šarmantni festival koji vode volonteri.

Jubilarni Fest Jazza održat će se od 5. do 6. srpnja na Zrinskom trgu u Koprivnici, a njegovi idejni začetnici Helena i Marin Hraščanec i dio velikog organizacijskog tima Jazz kluba Koprivnica za Hinu su objasnili zašto su izabrali baš te datume. Kažu da se festival održava na otvorenom jer Koprivnica nema adekvatnu dvoranu – ni akustički, ni s dovoljnim brojem mjesta. Pa su proučavajući vremensku prognozu zaključili da, statistički gledano, početak srpnja bilježi najmanju vjerojatnost da će koncerte na otvorenom omesti kiša. No, za slučaj da ih ipak iznenade padaline, sele se u dvoranu Doma mladih, iako ih ta varijanta baš ne oduševljava.

Uz brojne koncerte koji će se odvijati od jutra do kasno navečer i ove godine, prema uzoru na prethodne, imat će dva glavna izvođača, domaćeg i stranog. Za jubilarno izdanje festivala to su Tamara Obrovac Transhistoria Ensemble i Brekky Boy koji dolaze iz Australije, iz Sydneya.

U dva dana festivala na pozornici će se izmjenjivati brojni drugi domaći i inozemni sastavi, među kojima su puhači orkestar, Big Bend, ali i pojedinci koji nešto znače u svijetu Jazza.

Govoreći o prvih deset godina Fest Jazza Helena kaže da su prvi organizirali uz mnogo straha i opreza jer nisu imali organizacijskih iskustava. Danas su, pak, spremni bez problema organizirati veće koncerte i manifestacije, no i dalje im je najveća kočnica premali budžet. Marin dodaje da svejedno sanjaju o proračunu poput onog kakav ima NK Slaven Belupo ili neki drugi prvoligaš.

Fest Jezza, napominje, nije zamišljen kao masovna manifestacija, iako iz godine u godinu ima sve više domaćih i stranih posjetitelja. To što je pozornica smještena na prostranom trgu proizašlo je iz namjere da građani koji nisu skloni takvom glazbenom žanru mogu s terasa gdje ispijaju kavu ili slučajni prolaznici osjetiti ritove i harmoniju jazza i tako razbiti predrasudu da se radi o hermetički zatvorenom glazbenom izričaju.

Helena kaže da su ponosni na to što se po mnogočemu razlikuju od sličnih festivala, a jedan od njih je gostoljubivost i otvorenost. Objašnjava da glazbenike ne smještaju u posebne prostorije, a pozornica nije mjesto na koje pristup ima samo aktualni izvođač. U svakom mu se trenutku može pridružiti drugi glazbenik, a ta neplanirana sinergija čini koncerte još šarmantnijima. Koprivnica je tako, između ostalih, spojila glazbenike iz Indije i Italije, a tu su još i drugi glazbeni “brakovi” nastali u srcu Podravine.

Posebnost je i ta što se za trajanja festivala organiziraju i drugi popratni sadržaji među kojima su razne radionice. Primjerice, prošle je godine brazilski glazbenik Claudio Infante podučavao profesionalce, ali i početnike sviranju bubnjeva. Od ove godine održavat će se i Vinilija, sajam gramofonskih ploča.

Dvojac naglašava kako je Jazz Klub Koprivnica, kao organizator Fest Jazza, ugostio glazbenike sa svih kontinenata, osim iz Afrike. No, ne sumnjaju da će i iz tog velikog dijela svijeta glazbeni virtuozi jednog dana kročiti na koprivničku pozornicu.

“Do sada smo ugostili brojna poznata svjetska imena, a posebno smo ponosi na to što su neki izvođači za nastupa u našem gradu bili nepoznati, a s vremenom su postali svjetske zvijezde“, ističe Marin.

Financijski se teško pokrivaju te da im ususret ne izlaze brojni građani i ljudi od struke, nikad ne bi mogli iznjedriti festival ovakvog sadržaja i forme. Dizajneri, grafičari, članovi Jazz kluba Koprivnica i ostali, svi rade kao volonteri ili pak tek toliko da pokriju osnovne troškove. Ususret im izlaze i najmodavci koji za glazbenike osiguravaju smještaj za upola manji iznos od uobičajenog.

“Bez vojske volontera ne bi nas bilo”, tvrdi Helena, a Marin posebno zahvaljuje Ministarstvu kulture i Gradu Koprivnici što iz godine u godinu prepoznaju značaj njihova rada. Nažalost, kažu, to nije slučaj i s gradskom turističkom zajednicom koja ne prepoznaje turistički potencijal u Fest Jazzu.

“Turistički aspekt festivala svakako postoji jer glazbenici i publika bukiraju smještaj i po nekoliko dana. Primjerice, džezeri iz Italije ove godine dolaze u Koprivnicu i u njoj će provesti tjedan dana jer su očarani njome”, kaže Marin.

Helena i Marin pozivaju ljubitelje Jazza i one koji će to tek postati da posjete Koprivnicu 5. i 6. srpnja te besplatno uživaju u koncertima i druženju s glazbenicima.