Udruga poslodavaca u zdravstvu zatražila je u petak obustavu postupka protiv ravnateljice karlovačke bolnice pred tijelima Hrvatske liječničke komore, tvrdeći da ravnatelji nemaju nikakve obveze ni odgovornosti prema strukovnim udrugama i komorama u kontekstu upravljačkih odluka.
Povjerenstvo HLK-e za medicinsku etiku i deontologiju donijelo je ovog tjedna pozitivno mišljenje o zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka protiv ravnateljice Opće bolnice Karlovac Ivane Kovačić, koji su podnijeli liječnici specijalisti zaposleni u bolnici, optuživši ravnateljicu za neetično i nekolegijalno ponašanje, izvijestila je Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL).).
UPUZ smatra da se u tom slučaju radi o zabrinjavajućem pokušaju širenja ovlasti HLK, izvan okvira zakona i strukovnih propisa, jer je prema ravnateljici pokrenut postupak isključivo temeljem odluka donesenih u okviru ravnateljske funkcije, a ne zbog postupanja u obavljanju liječničke profesije.
“Ravnateljska funkcija nije liječničko zvanje, nego upravljačka funkcija uređena zakonima Republike Hrvatske. U pitanjima iz nadležnosti radnih sudova, inspekcija ili drugih tijela, uloga HLK-a prestaje. Komora nema nikakve ovlasti ulaziti u radno-pravne odnose, odlučivati o zakonitosti upravljačkih odluka niti vrednovati postupke koji su po svojoj prirodi pitanje radnog prava, organizacije rada ili upravljanja sustavom”, navodi UPUZ u priopćenju.
Koja bi komora reagirala da je ravnateljica pravnica ili ekonomistica?
Kodeks medicinske etike i deontologije prvenstveno regulira stručni i profesionalni odnos liječnika prema pacijentima te međusobne profesionalne odnose liječnika u kontekstu obavljanja liječničke djelatnosti. Pojam „kolegijalnog odnosa“ ne može i ne smije biti rastezljiva, subjektivna kategorija kojom se naknadno problematiziraju zakonite upravljačke odluke ravnatelja, područuju iz UPUZ-a.
Odnos između ravnatelja i zaposlenika nije, dodaju, kolegijalan odnos u smislu strukovne etike, već hijerarhijski i radno-pravni odnos koji se uređuje zakonima, kolektivnim ugovorima i internim aktima ustanove. Miješanjem uloge ravnatelja i liječnika stvara se pravno nejednak položaj ravnatelja koji su po struci liječnici u odnosu na ravnatelje koji dolaze iz pravnih ili ekonomskih struka.
“Postavlja se legitimno pitanje koja bi komora uopće reagirala da je ravnateljica po struci pravnica ili ekonomistica, što dodatno potvrđuje da se liječnici-ravnatelji stavljaju u neravnopravan i diskriminatoran položaj isključivo zbog svoje profesije”.
UPUZ tvrdi da se Kodeks medicinske etike i deontologije i ranije koristio kao instrument svojevrsnog „verbalnog delikta“, pri čemu su ravnatelji neopravdano izlagani postupcima pred Časnim sudom HLK zbog odluka ili izgovorene riječi, a koji su kasnije završavali oslobađajućim odlukama. Vođenje takvih postupaka, neovisno o ishodu, ostavlja trajnu profesionalnu i reputacijsku štetu.
UPUZ stoga traži trenutačnu obustavu postupka protiv ravnateljice karlovačke bolnice jer se radi o miješanju u ingerencije koje ne pripadaju Hrvatskoj liječničkoj komori te da HLK nema ovlast provoditi postupke protiv ravnatelja zbog upravljačkih i radno-pravnih odluka.