Na Svjetski dan roditelja UNICEF Hrvatska predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu kampanju „I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu”, upozorivši da svako drugo dijete u Hrvatskoj doživi fizičko ili psihičko kažnjavanje.
Kampanja je usmjerena na poticanje roditeljstva bez nasilja te pružanje podrške roditeljima kroz edukativne sadržaje i stručne savjete dostupne putem UNICEF-ova online Kutka za roditelje. Predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Luisa Brumana rekla je kako većina roditelja razumije da nasilje nije prihvatljivo, ali da roditeljstvo podrazumijeva stalno učenje i podršku.
Dodala je kako je cilj kampanje doprijeti do što većeg broja roditelja i otvoriti prostor za razgovor o izazovima odgoja bez osuđivanja.
Tomić Latinac: Promjena stavova o nasilju ne znači nužno i promjenu ponašanja
Voditeljica Odjela za zaštitu djece u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku Martina Tomić Latinac upozorila je kako promjena stavova o nasilju ne znači nužno i promjenu ponašanja.
„Roditelji su danas svjesni da nasilje nije dobar pristup odgoju, no i dalje svako drugo dijete doživi psihičko ili fizičko kažnjavanje”, rekla je Tomić Latinac.
Istaknula je kako psihičko kažnjavanje često uključuje vrijeđanje, prijetnje, grube riječi i emocionalno distanciranje te da takvi oblici nasilja postaju češći kako djeca odrastaju.
Kao najčešće razloge nasilnih reakcija roditelja navela je stres, osjećaj nemoći i manjak drugih odgojnih alata.
„Roditelji često kažu da nisu znali drugačije reagirati ili da su izgubili kontrolu. Samo uvjerenje da nasilje nije dobro nije dovoljno ako roditelji nemaju podršku”, upozorila je Tomić Latinac.
Dodala je i kako na ponašanje roditelja utječu iskustva iz vlastitog djetinjstva, ali i socioekonomske okolnosti poput financijske nesigurnosti i dugotrajnog stresa.
Hana Hrpka (Hrabri telefon): 40 posto poziva odnosi se na mentalno zdravlje
Izvršna direktorica i predsjednica Udruge Hrabri telefon Hana Hrpka upozorila je da su problemi mentalnog zdravlja danas najčešći razlog javljanja djece i roditelja toj organizaciji.
„Djeca i mladi najčešće nam se javljaju zbog anksioznosti, depresivnosti, strahova i samoozljeđivanja”, rekla je Hrpka.
Dodala je kako je posljednjih godina vidljiv snažan porast teškoća povezanih s mentalnim zdravljem djece i mladih, na što su dodatno utjecali pandemija, društvene mreže i pritisak izvrsnosti.
„Prije nekoliko godina najčešći razlog poziva bilo je zlostavljanje i zanemarivanje djece, a danas više od 40 posto poziva odnosi se na mentalno zdravlje djece i mladih”, rekla je.
Istaknula je kako se na linije Hrabrog telefona javlja oko stotinu educiranih volontera, uglavnom studenata psihologije, socijalnog rada i edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, koji prolaze stručne edukacije i rade uz mentorsku i supervizijsku podršku.
Naglasila je i da Hrabri telefon, kada procijeni da je dijete u neposrednoj opasnosti, izravno kontaktira policiju i nadležne službe.