Svijet se kreće prema “klimatskoj katastrofi”, upozorio je UN u četvrtak u izvješću koje je pokazalo koliko su zemlje zapravo udaljene od zacrtanih i “nedostatnih” klimatskih planova.

Izvješće UN-ovog programa za okoliš (UNEP) upozorilo je na veliki jaz između potrebnih aktivnosti za ograničenje rasta globalne temperature kako bi se izbjegli najgori učinci klimatskih promjena i onoga što zemlje čine i što su se obvezale učiniti.

Aktualne klimatske politike vode prema zagrijavanju od 2,8 Celzijevih stupnjeva, a planovi zemalja za iduće desetljeće doveli bi do porasta temperature od 2,4 do 2,6 Celzijevih stupnjeva.

Prošlo je vrijeme za postupne promjene i “samo nas temeljna transformacija naših gospodarstava i društava može spasiti od ubrzane klimatske katastrofe”, upozorila je izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

U skladu s Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015., zemlje su obećale poduzeti mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi ograničile globalno zagrijavanje na znatno ispod 2, odnosno 1,5 Celzijeva stupnja.

Svijet je već suočen s učestalijim poplavama, olujama, toplinskim valovima i šumskim požarima, a ako se premaši granica zagrijavanja od 1,5 Celzijeva stupnja očekuju se još razornije ekstremne vremenske prilike.

Procjenjuje se da će klimatski planovi, poznati kao nacionalno određeni doprinosi (NDC), smanjiti globalne emisije do 2030. između pet i 10 posto, odnosno za tri do šest milijardi tona, usporedno s politikama koje su sada na snazi.

No potrebno je smanjiti štetne plinove za još 20 do 23 milijarde tona do 2030. kako bi se postigao cilj ograničenja temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, odnosno 12 do 15 milijardi tona za zadržavanje unutar granice od 2 Celzijeva stupnja.

Zemlje su skrenule s puta da ostvare i svoje globalno “vrlo nedostatne” klimatske planove, upozorava se u izvješću koje je objavljeno uoči najnovijih međunarodnih klimatskih pregovora u Sharm El-Sheikhu u Egiptu.

Šef UN-a Antonio Guterres pozvao je razvijene zemlje da budu predvodnice ambicioznijih klimatskih planova, na ukidanje ovisnosti o fosilnim gorivima te na veću angažiranost Svjetske banke u borbi protiv klimatskih promjena.

“Moramo premostiti jaz u emisijama prije nego što nas sve zahvati klimatska katastrofa”, dodao je Guterres.