U utorak je u 82. godini od posljedica koronavirusa u koprivničkoj bolnici preminuo prof. dr. sc. Marijan Jošt, istaknuti hrvatski agronom, genetičar i oplemenjivač bilja, javlja Jutarnji list. Rođen je 1940. godine u Ptuju (Slovenija), djetinjstvo je proveo kratko u Vrhovinama, a potom u Zagrebu.

U Križevcima se 1960. zaposlio kao poljoprivredni tehničar i na poticaj nadređenih, koji su prepoznali njegove kvalitete i zanimanje za agronomiju, upisao je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1966. godine. Postao je asistent na Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1967. godine, a na matičnoj ustanovi prvo je magistrirao na temu genetike i oplemenjivanja bilja 1971. godine, a zatim i doktorirao 1973. godine.

Poslijedoktorski studij završio je u SAD-u 1976./1977., gdje je radio za sjemenarsku kompaniju Pioneer.

Nakon povratka iz SAD-a nastavio je znanstveni i nastavnički rad prvo na Poljoprivrednom fakultetu, a zatim na Poljoprivrednome institutu u Križevcima, koji je poslije postao Visoko gospodarsko učilište, gdje je predavao kolegije iz oplemenjivanja bilja i sjemenske proizvodnje.

Bio je angažiran u više nacionalnih i međunarodnih agronomskih projekata, član više znanstvenih organizacija, među njima je i Bioetičko povjerenstvo Vlade RH te Nacionalno koordinacijsko tijelo za protokol iz Cartagene. Sredinom 1990-ih pokrenuo je vlastitu biotehnološku tvrtku za sjemensku proizvodnju i istraživanja, a kao vrstan genetičar i oplemenjivač bilja, autor je više visokokvalitetnih sorti ozime pšenice: Pitoma (1983.), Široka, Sloboda, Mila, Cerera, Divana, Koleda, Talia i Vesna (2011).

Napisao je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka, koji su objavljeni u domaćim i svjetskim stručnim časopisima, te više od 200 popularno-znanstvenih članaka za razne tiskane i internetske medije i portale. Objavio je i dvije knjige – “Intelektualni izazov tehnologije samouništenja”, u suautorstvu s Thomasom S. Coxom, te “GMO (iz)um bez (raz)uma” – u kojima propituje korisnost industrije genetski modificiranih proizvoda te argumentirano ističe sve njezine nedostatke.

Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno zagovarao organsku poljoprivredu i žestoko kritizirao agresivnu komercijalizaciju sjemenske proizvodnje, koja na koncu dovodi do potpune ovisnosti o najkrupnijim industrijskim proizvođačima sjemena, navodi se u obiteljskoj obavijesti.