Šest udruga koje okupljaju liječnike obiteljske medicine postiglo je konsenzus i u ponedjeljak zatražilo od ministra zdravstva Milana Kujundžića zaustavljanje urušavanja obiteljske medicine i otvaranje dijaloga o ključnim pitanjima struke, poput odnosa između liječnika koncesionara i domova zdravlja, načina financiranja obiteljske medicine i problema nedostatka liječnika.
Obiteljski liječnici traže izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i ukidanje odredbe po kojoj 30 posto liječnika primarne zaštite mora biti zaposleno pri domovima zdravlja, te da se odlazak u koncesiju omogući svima koji to žele i ispunjavaju uvjete.
Obiteljski liječnici obave 80 posto posla
Drže kako nositelj djelatnosti treba biti isključivo liječnik specijalist, pa smatraju da bi 200 liječnika, čije je zapošljavanje u obiteljskoj medicini najavio Kujundžić, prvo trebalo završiti specijalizaciju iz obiteljske medicine.
“Na obiteljsku medicinu godišnje odlaze dvije milijarde kuna, odnosno 8 posto od 22 milijarde kuna zdravstvenog novca, a istodobno se od nas očekuje da obavimo 80 posto posla. Lani je u obiteljskoj medicini obavljeno 50 milijuna zdravstvenih usluga. Sve što tražimo ide u korist naših pacijenata, odnosno da se za isti novac poboljša zdravstvena zaštita”, rekla je na konferenciji za novinare predsjednica Koordinacije obiteljske medicine Vikica Krolo.
Istaknula je kako se u dosadašnjoj praksi pokazalo da su liječnici u koncesiji, za razliku od liječnika pri domovima zdravlja, bolje motivirani za rad i učinkovitiji, te imaju veće mogućnosti kada su u pitanju kupovanje opreme i ulaganje u edukaciju.
Doktori obiteljske medicine u svojih zaključcima upućenim ministru navode da su spremni obavljati dežurstva vikendom i blagdanima ako im se u ordinacijama osiguraju minimalni tehnički uvjeti, ali traže da se u financiranje primarne zaštite uključi i lokalna samouprava.
Predstavnici udruga ukazuju na dugogodišnju kadrovsku devastaciju obiteljske medicine, u kojoj danas radi 2300 liječnika prosječne dobi od 55 godina. Zbog toga traže sustavno raspisivanje specijalizacija iz obiteljske medicine radi odražavanja kontinuiteta ordinacija i mogućnost zapošljavanja mladih doktora, koji bi do odlaska koncesionara u mirovinu s njim paralelno radili i educirali se, a zatim preuzeli ordinaciju.
Uskoro će nedostajati 800 liječnika
Među 2300 obiteljskih liječnika samo je njih 48 posto sa završenom specijalizacijom iz obiteljske medicine, a u razdoblju od 2003. do 2015. specijalizaciju je završilo njih 800, rečeno je.
Da bi se nadoknadio manjak specijalista, Hrvatska bi svake godine trebala obrazovati 100 novih specijalista obiteljske medicine, no ove se godine očekuje da će ih biti dvadesetak, kazala je Biserka Bergman Marković iz Društva nastavnika opće/obiteljske medicine.
“S obzirom da će u iduće četiri godine 30 posto liječnika ostvariti uvjete za mirovinu, pojavit će se nedostatak od 800 liječnika. Kako u djelatnosti već sada nedostaje 25 posto liječnika, za to neće biti dovoljno niti liječnika s fakulteta”, kazao je Galibedin Galijašević iz udruge Organizacija i ekonomika medicinskih struka.
To nije, ocijenio je Galijašević, samo posljedica prirodnog odljeva liječnika već višedesetljetnog pogrešnog pristupa ljudskim resursima u zdravstvu, čije se posljedice počinju osjećati.
“Sustav primarne zaštite počeo se urušavati. To nije vidljivo u urbanim sredinama ali, primjerice, u Slavoniji je stanje alarmantno. Ako se nešto ne promijeni, veliki broj stanovnika ostat će bez mogućnosti ostvarenja ustavnog prava na zdravlje”, upozorio je dopredsjednik Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora Zoran Maravić.
To potvrđuje i podatak da u zemljama EU-a na 100.000 stanovnika dolazi 96 obiteljskih liječnika, a u Hrvatskoj svega 54 liječnika, kaže Maravić.
Hrvatsko društvo za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku nedavno je u Opatiji organiziralo kongres “Zdravlje i zdravstvena zaštita Futur Z” na kojem predstavnici obiteljske medicine donijeli zaključke koje upućuju zdravstvenoj administraciji.
(Hina)
fah