Prijavitelji nepravilnosti suočavaju se s odvračajućom sudskom praksom, a država im nije osigurala ravnopravni položaj u sudskoj borbi protiv onih koje su prijavili za nepravilnosti ili korupciju, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare Udruge Pomak.

Predsjednica Udruge Adrijana Cvrtila istaknula je da prijavitelji nepravilnosti – zviždači nakon podnesene prijave najčešće ostaju bez posla, a suočavaju se s, kako je kazala, “dugotrajnom bitkom koja se najčešće bije na prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu”. Dodala je i da država pritom zviždaču ne osigurava nikakvu sekundarnu pomoć.

“Država ne osigurava ravnomjeran omjer sudske borbe između poslodavca i onog koji prijavljuje korupciju”, kazala je Cvrtila. Osvrnula se i na najavljene izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ocijenivši ih nepovoljnim za prijavitelje nepravilnosti.

“Besplatnu sekundarnu pravnu pomoć može ostvariti samo osoba koja po glavi u kućanstvu ima prihod od 441,44 eura. Dakle, za nekoga koji je nešto prijavio u javnom interesu i borio se protiv korupcije, postoji imovinski cenzus. Osobi koja je ostala bez posla, država ne osigurava sekundarnu pravnu pomoć”, kazala je Cvrtila.

Odvraćajućom praksom za zviždače ocijenila je i nedavno dobivenu informaciju da Ustavni sud ne vodi nikakvu evidenciju vezanu uz predmete o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Naknadnim upitom, kazala je, od Ustavnog suda dobili su informaciju da se trenutačno u Hrvatskoj vodi jedan takav predmet te da odluku o hitnosti tog predmeta donosi sudac izvjestitelj.

“Osoba koja prijavi nepravilnost i korupciju u Hrvatskoj čeka pet godina da se predmet riješi i predmet se trenutno nalazi na Ustavnom sudu godinu dana. Postavlja se pitanje na koji način Hrvatska uopće primjenjuje europsku direktivu o zaštiti osobe koja prijavljuju povrede prava EU”, kazala je Cvrtila ocijenivši i da “ništa nije napravljeno kako treba”.

Predsjednica udruge Pomak na konferenciji za novinare održanoj pred Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije izrazila je i nadu kako će se sudski predmeti o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u budućnosti rješavati po hitnom postupku te kako će se se u najavljenim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći uvrstiti i prijavitelji nepravilnosti.

“Zalažemo da se prijavitelji nepravilnosti izuzmu iz sustava postavljanja kriterija imovinskog cenzusa”, zaključila je Cvrtila.