Važno je izgraditi most između građana i institucija zaduženih za provedbu zakona na području zaštite okoliša i prirode, istaknuto je u utorak na konferenciji “Zajedničkim naporima prema boljoj zaštiti prava na čist, zdrav i održiv okoliš”.

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić rekla je da Hrvatska ima zakone primjerene za zaštitu ljudskog zdravlja, okoliša i prirode, ali da se oni često u praksi ne primjenjuju kako bi trebali.

Očekuju nas klimatske promjene s prilično katastrofalnim posljedicama i zelena tranzicija je “nužna i hitna”, ali ne smije se događati na uštrb lokalne zajednice, grabiti njezine resurse, uništavati potencijale za razvoj u budućnosti, naglasila je.

Prije svega, treba biti pravedna i treba čuvati okoliš i klimu, a ne izgovor da se dalje unazađuje kvaliteta okoliša i degradira priroda, dodala je te izrazila uvjerenje da će se konferencijom učiniti “korak više” kako bi se izgradio most između građana i institucija zaduženih za provedbu zakona na području zaštite okoliša i prirode.

Radojčić: Državni inspektorat je kadrovski devastiran i ne može reagirati na uništavanje okoliša

Radojčić kaže i da Odbor za zaštitu okoliša prima puno predstavki građana koji se uglavnom žale na gospodarenje otpadom, uništavanje prirode te da ne mogu biti zadovoljni brzinom rješavanja tih slučajeva.

Zadužen za nadzor, prije svega, Državni inspektorat je kadrovski devastiran i potkapacitiran i nema ljudi koji bi mogli reagirati na strašne slučajeve uništavanja okoliša i posljedično zdravlje ljudi, ustvrdila je. Smatra kako je moguće rješenje bolja, učinkovitija i brža primjena zakona pa i promjena nadležnih institucije za provedbu zakona.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter istaknula je da žele ukazati na važnost ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš, koje je na razini Ujedinjenih naroda prije tri godine zapravo tek doživjelo afirmaciju, “ali mi u Hrvatskoj imamo Ustav kojim je to zajamčeno”.

Potvrdila je da postoji velika razlika u propisima i razlika u praksi te naglasila da žele naći rješenja za bolje, brže i učinkovitije rješavanje problema.

Čak 55 posto hrvatskih građana se osjećaju osobno ugroženima različitim pojavama koje donose klimatske promjene, što je iznad europskog prosjeka, upozorila je.

Einwalter: Važno je progovarati o slapp tužbama i “crnim točkama” ilegalnih odlagališta otpada

Želimo dati prostor braniteljima ljudskih prava. Brojne organizacije civilnog društva ukazuju na probleme, pregovaraju o njima, a mnogi su suočeni sa problemima. Jedan od njih su i SLAPP tužbe o kojima se puno priča, ali pravih rješenja još uvijek nema i tek ih treba naći. Drugo veliko pitanje o kojem želimo govoriti je pitanje gospodarenja otpadom i sanacija “crnih točaka” budući da ilegalnih odlagališta otpada “imamo i previše”. Zato želimo čuti i od nadležnih kako napreduje njihova sanacija, rekla je Einwalter.

Govoreći o klimatskim promjenama, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Guettler upozorio je da nema dijela Hrvatske u kojem postoji hlađenje, a na taj dugogodišnji trend nastavlja se i prirodna varijabilnost.

Osim toplinskih opterećenja, u Hrvatskoj je i velik rizik od poplava, požara i oluja, a za sve takve događaje bitni su nam sustavi ranog upozorenja, istaknuo je te dodao da je uloga DHMZ-a da imamo što točnije i pravodobnije prognoze i upozorenja.

Kad govorimo o klimatskoj akciji, zelena tranzicija je jedan, a drugi element je prilagodba na klimu koja se sve više i brže mijenja. U Hrvatskoj i svijetu smanjio se broj ljudskih stradanja uslijed vremenskih nepogoda, ali moramo osigurati da te klimatske promjene i te trendove ipak usporimo da ne bismo ponovno imali porast najgorih posljedica, rekao je Guettler.