U petak, 30. travnja u poštanskom uredu Križevci u uporabi će biti prigodni poštanski žig na spomen 200. obljetnice rođenja Alberta Ognjana pl. Štrige.

Žig je izrađen potporom Glazbene škole Alberta Štrige iz Križevaca. Uz prigodni žig priređena je i prigodna omotnica koju su grafički oblikovali Stjepan Zdenko Brezarić i Vladimir Palošika.

Alberto Ognjan pl. Štriga rodio se u Križevcima 30.travnja 1821. Završio je pravničku akademiju u Zagrebu. Oduševivši se idejom Ilirizma, osniva pjevačko društvo u kojem zborovođa postaje Vatroslav Lisinski. Njega Štriga potiče na stvaranje ilirskih budnica i prve hrvatske opere (Ljubav i zloba i Porin). Patriotsku Štriginu djelatnost prekidaju događaji iz 1848. Nakon završetka rata s Madžarima u kojem je sudjelovao, vraća se u Zagreb i radi u zagrebačkom kazalištu s dobrovoljačkom glumačkom družinom koju je sam organizirao.

Godine 1852. odlazi na studij pjevanja u Beč, nastupajući povremeno u Pragu, Brnu i Rusiji. Poslije apsolutizma nastavlja rad na buđenju nacionalne svijesti a 1869.organizira u Zagrebu predstavu Verdijeve opere Trubadur na hrvatskom jeziku, zalažući se za stvaranje i prikazivanje domaćeg dramskog repertoara. Štriga je dugo godina bio namješten u Zemaljskom arhivu u Zagrebu.

U Grlovićevom “Albumu zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća” čitamo: ” Štriga je bio impozantna ličnost. U velikoj borbi za narodne ideale bio je najodlučniji borac. Što je bio Gaj u književno – političkom polju, to je bio Štriga na umjetničko – patriotičnom : najeminentniji glasbeni agitator, što ga je devetnaesto stoljeće rodilo Hrvatskoj.

Bez Štrige ne bi bilo nikada Lisinskoga, ni Stazića ni “prve hrvatske primadone” ni svega onoga oduševljenja, ni tadašnjeg kazališta. Do svoje visoke starosti bio je pjevač na glasu a tko njega nije čuo pjevati hrvatske pjesme ne može ni pojmiti što to znači pjevati i kako su te pjesme morale oduševiti njegove suvremenike. Štriga je umro 7. ožujka 1897.

Pokopan je na Mirogoju u ilirskoj arkadi uz svog druga Lisinskoga i naše preporoditelje.

Vladimir Palošika