Povijesno društvo Sveti Petar Orehovec poziva na predavanje “Lik Eleonore pl. Patačić, zaslužne dobročiniteljice za pučanstvo kalničkog kraja”, koje će održati prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih.
Predavanje će se održati u Društveno-kulturnom centru “Kuća ideja – prostor zajedništva” u Svetom Petru Orehovcu s početkom u 19 sati, a ulazak je slobodan.
Alojz Jembrih rođen je 11. lipnja 1947. u Varaždinu, a djetinjstvo proveo u Gregurovcu Veterničkom, kod Mihovljana gdje je završio osmogodišnje školovanje. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu. Na filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču završio je studij slavistike, povijest umjetnosti i filozofije. Na istom je Sveučilištu doktorirao (1977.) iz slavenske filologije (starije hrvatske književnosti) o Antunu Vramcu (1538.–1588.) pod mentorstvom prof. dr. Josipa Hamma. Radio je u Staroslavenskom institutu u Zagrebu, Institutu za jezik (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) u Zagrebu, potom na Oddelku za slovanske jezike in književnosti, na katedri za južnoslovanske jezike in književnosti Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (1983. – 1996.). U tome je razdoblju bio stipendist zaklade Alexander von Humbold-Stiftung u Njemačkoj (1986. i 1991.). Održao je pozivna predavanja na Sveučilištima u: Tübingenu, Mannheimu, Regensburgu, Klagenfurtu (Celovec), Vidmu (Udine), Marburgu i Bambergu. Bio je nositelj dvaju znanstveno-istraživačkih projekata, u Ljubljani u Znanstvenom institutu Filozofske fakultete: Vprašenje jezikovnih odnosov Stipana Konzula in Primoža Trubarja ob delu Biblijskega zavoda v Urachu i kod Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu: Isusovačka školska drama u hrvatskim gimnazijama 17. i 18. stoljeća. Suradnik na projektima: Stvaralački potencijal u funkciji društvenoga razvoja sjeverozapadne Hrvatske (voditelj akademik Andre Mohorovičić, HAZU). Bio je jedan od organizatora epohalne izložbe Kajavaiana croatica u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu te urednik istoimenog kataloga (1996.).
biskupija-varazdinska.hr
Sveukupni znanstveno-istraživački rad A. Jembriha obuhvaća nekoliko područja: povijest hrvatske knjiženosti i jezika, leksikografije, dijalektologije, slavistike, hrvatske kulture, hrvatskoga školstva, kajkavske književnojezične baštine i gradišćanskohrvatske književnosti i jezika te hrvatske književnopovijesne protestantistike. Autor je sedamnaest zasebnih knjiga i 200 znanstvenih radova. Utemeljitelj je dviju znanstvenih edicija: Gradišćanskohrvatske studije u Znanstvenom instituta Gradišćanskih Hrvatov u Željeznom i Folio protestantica croatica na Teološkom fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Zagrebu. Za tisak je priredio preko pedeset pretisaka i pogovore napisao hrvatskim knjigama (16. – 19. stoljeća), uredio dvadesetak znanstvenih zbornika, organizirao preko trideset znanstvenih skupova, okruglih stolova i kolokvija. Radove objavljuje u domaćim časopisima i zbornicima te inozemnim publikacijama. Neki su mu radovi objavljeni na slovenskom, njemačkom i slovačkom jeziku. Bio je suradnik kod izradbe: Rječnika staroslavenskoga jezika hrvatske redakcije (Staroslavenski institut), Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Zavod za jezik/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje), Hrvatskoga biografskog leksikona (i dalje), Istarske enciklopedije, Hrvatske književne enciklopedije i Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Objavljene su mu knjige: Život i djelo Antuna Vramca (1981.), Hrvatski filološki aspekti (1990.), Grgur Pythiraeus Mekinić i njegove pjesmarice (1609. i 1611.) [1990.], Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze (1991.), Pesme horvatske (1781.) Katarine Patačić (1991.) O Vramčevoj Kronici (1992.), Juraj Damšić i njegov „Nauk kršćanski“ (1994.), Kajkaviana croatica, gl. ur. (1996.), Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti (1997.), Hrvatski filološki zapisi, MH (1997.) Na izvorima hrvatske kajkavske književne riječi (1997.), Grof Sermage u zrcalu svojih pisama (2000.), Kazimir Bedeković (1727. – 1782.) – teološki, filozofski i dramski pisac (2001.), Stipan Konzul i „Biblijski zavod“ u Urachu (2007.), Gregur Kapucin: Epska trilogija (2010.), Tragom turopoljske povijesti (2014.), Pavao Ritter Vitezović, Kronika aliti spomen vsega svieta vikov … (2015.). Tragom života i rada Stjepana Moysesa u Zagrebu 1829. – 1851., Zagreb 2016.; Franjo Črnko, Nikola Zrinski branitelj Sigeta grada, pretisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih, Hrvatsko književno društvo Sv. Jeronima, zagreb 2016. Petar Fodroczy, Vazetje Sigeta grada 1661., za pretisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih, Sopron 2016. Tragom identiteta južnomoravskih Hrvata, Zagreb 2017. Pavao Ritter Vitezović (1652 – 1713). Prigodom otkrivanja spomen-ploče u Beču, 27. VI. 2017., Zagreb 2017.; Kotoribski protokol 1724. – 1804., tekst transkribirao, glosarij sastavio i pogovor napisao. Alojz Jembrih, Kotoriba 2017.; Carica Marija Terezija u propovijedi Gregura Kapucina (1781.), Zagreb 2018.; Za tisak priredio, tekst transkribirao i pogovor napisao: Novi zakon na horvatski prenešen i na svetlo dan po Ivanu Rupertu Gusiču (2018.); Dragutin Domjanić u novom svjetlu (2019.); Pavo Štos i njegovo djelo (2019.); Štefan Zagrebec, Zadnja volja (2019.).
Alojz Jembrih je član: Društva hrvatskih književnika, Kajkavskoga spravišča, Kajkaviane, Matice hrvatske (Zagreb), Austrijskoga društva za istraživanje 18. stoljeća (Österreichische Gesellschaft zur Erforschung des 18. Jahrhundert, Wien/Beč) Društva za istraživanje knjige u Austriji (Gesellschaft für Buchforschung in Österreich, Wien/Beč), Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov (Željezno/Trajštof), Društva za povjesnicu Zagrebačke Nadbiskupije „Tkalčić“ u Zagrebu, Hrvatskoga književnog društva Sv, Jeronima (njegov je aktualni dopredsjednik), Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Zagreb, Hrvatske Paneuropske unije, Zagreb i Austrijskoga društva za Kroatistiku u Beču.
Prof. dr. sc. Alojz Jembrih bio je redoviti profesor u trajnom zvanju hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, na Odjelu kroatologije. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je 15. svibnja 2018. počasni naslov professor emeritus.