U sklopu europskog projekta Restoriver, Grad Zagreb povećao je retencijski kapacitet parka Maksimir kako bi ojačao otpornost grada na klimatske promjene, izvijestili su u utorak iz Javne ustanove Priroda Grada Zagreba te dodali da su primijenili rješenja temeljena na prirodi.
U sklopu pilot aktivnosti provedeni su manji zahvati kojima se omogućuje prirodno zadržavanje vode na području parka čime se želi smanjiti rizik od urbanih poplava i povećati dostupnost vode tijekom sušnih razdoblja, stoji u priopćenju.
Ravnateljica Javne ustanove Priroda Grada Zagreba Nika Dolenc istaknula je da su gradovi zbog klimatskih promjena postali posebno ranjivi jer su izgubili velik dio prirodnih mehanizama koji su regulirali vodu, temperaturu i mikroklimu.
“Projekt Restoriver dao nam je mogućnost da rješenja temeljena na prirodi isprobamo u stvarnim uvjetima”, rekla je Dolenc, dodavši da su u Maksimiru provedene male intervencije kojima se prostoru vraća sposobnost zadržavanja vode ondje gdje padne.
Po njezinim riječima, time se istodobno smanjuje pritisak na odvodni sustav, povećava dostupnost vode u sušnim razdobljima i stvaraju bolja staništa za brojne vrste.
Voditeljica Odsjeka za očuvanje prirode Javne ustanove Priroda Grada Zagreba Irina Zupan rekla je da su pilot aktivnosti počele analizom hidrotehničkog sustava parka Maksimir i obnovom dijela cjevovoda i ventila, čime je ponovno uspostavljen zadovoljavajući dotok vode u Treće maksimirsko jezero i potok Maksimirec.
Potok Maksimirec više ne presušuje; protok vode usporava se prema načelu “slow the flow”
“Zahvaljujući tome potok u ljetnim mjesecima više ne presušuje”, rekla je Zupan.
Dodala je da se mjerama želi usporiti protok vode kroz Maksimir prema načelu “slow the flow”, čime se smanjuje rizik od urbanih poplava južno od parka te povećava dostupnost vode u sušnijim razdobljima.
U sklopu projekta provedena su tri zahvata na potoku Maksimirec: restauracija meandara potoka na livadi Kišobran, formiranje ujezerenja nizvodno od livade te produbljivanje postojeće depresije u šumi i njezino povezivanje s potokom.
Zupan je naglasila da su zahvati prilagođeni stanju na terenu radi očuvanja stabala i šume te kulturno-povijesnih vrijednosti zaštićenog područja parka Maksimir.
Koordinatorica projekata urbane prilagodbe klimatskim promjenama u WWF Adria Ida Čarnohorski istaknula je i važnost edukacije građana o rješenjima temeljenim na prirodi, mjerama za prirodno zadržavanje voda i usluga ekosustava.
Obnovljeni slatkovodni ekosustavi mogu pomoći u prilagodbi klimatskim promjenama, uključujući poplave i suše, ali i pridonijeti smanjenju toplinskih otoka, očuvanju bioraznolikosti, poboljšanju kvalitete vode i ljudskog zdravlja, naglasila je.
Javna ustanova Priroda Grada Zagreba jedan je od 15 partnera na projektu Restoriver financiranom iz Interreg Programa Dunavske regije, koji traje od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2026. Partneri na projektu su i WWF Adria te Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.