Analiza bunarske vode koju je 2023. godine proveo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, a rezultate objavio ovih dana, pokazala je za više od 50 posto uzoraka da su bunari fizikalno-kemijski ili mikrobiološki zagađeni.
Na području Koprivničko-križevačke županije provedene su analize na 99 uzoraka vode za ljudsku potrošnju iz individualne vodoopskrbe. Njih 59,6 posto bilo je fizikalno-kemijski, a čak 75,5 posto mikrobiološki neispravno.
Kako je Hini objasnila Danijela Pinter iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, analiza je provedena na osnovu uzoraka koje su zatražili sami vlasnici bunara. Oni se odlučuju za bazične analize jer su najjeftiniji pa je nemoguće reći utječu li na zagađenost privatnih izvora vode pesticidi o kojima se u posljednje vrijeme dosta govori u javnosti.
„Za otkrivanje tragova pesticida potrebna su složenija ispitivanja za što naš laboratorij nije dovoljno opremljen“, kaže Pinter. Osim toga, često se pokazuje da je voda na bazičnim analizama loša pa niti nema potrebe tražiti tragove pesticida.
Kao jedan od češćih uzroka zagađenja navodi prisutnost nitrata koji su posljedica poljoprivrednog djelovanja, a zagađenju doprinosi i neodržavanje bunara, odnosno njegove okoline. Nataloženo lišće također može biti uzrokom lošeg nalaza ili cijevi koje se ne čiste.
Pintar ističe kako uvijek treba koristiti vodu iz javnog vodovodnog sustava jer se detaljnije analizira, čak i na utjecaje pesticida.
Odluči li netko koristiti bunarsku vodu za piće, preporuka je da ima stalni nadzor nad bunarom i barem četiri puta godišnje donese uzorak na analizu.