U koprodukciji kazališta Gavella i Kerempuh, u subotu je u Satiričkom kazalištu Kerempuh premijerno izvedena predstava u režiji Mirana Kurspahića “Kralj Ubu” Alfreda Jarryja, koja je poetikom i žanrom povezala satirički i dramski repertoar dvaju zagrebačkih kazališta.

Satiričko kazalište Krempuh i Gradsko dramsko kazalište Gavella postavili su kultnu Jarryjevu dramu na način da su osuvremenili radnju kulturološki i sociološki, u odnosu na praizvedbu 1896., koja je zaprepastila i zgrozila parišku publiku.

Radnja se odvija u srednjoj školi u kojoj učenici postavljaju igrokaz, kao predstavu u predstavi, a naslovna uloga povjerena je Borku Periću. Njegov Kralj Ubu prosječan je lik čija ambicioznost premašuju njegov talent i sposobnosti.

Među likovima u tom je razredu i sam autor Albert Jarry, učenik koji u inat vodstvu škole, ali i razrednim kolegama, za vrijeme nastave postavlja igrokaz, ili to barem pokušava.

Sadašnjost se oslikava u životu škole, punim imenom nazvane Nous pouvons, gimnazijom za posebnu i osviještenu djecu. Njezini učenici opravdavaju taj naziv jašući na valu površne moralne superiornosti, woke kulture i kulture otkazivanja.

Predstava gledatelja tako stalno “prebacuje” između dviju scenskih realnosti, satiričnih razrednih previranja i igranja samog komada.

Originalni Kralj Ubu, prolazeći kroz sito cenzure, sve više nestaje, no ironično, ibijevština se prelijeva na svakog od učenika, izvlačeći iz njega pohlepu, zavist i želju za moći. Kroz ironiju i humor, ova se predstava dotiče brojnih “zabranjenih” tema i zrcali bizarnost vremena u kojem živimo kako bismo ga sagledali i nasmijali mu se.

Ideja o koprodukcijskoj suradnji ovih dvaju kazališta proizašla je iz inicijative da se kazalištu “Gavella”, još od zagrebačkog potresa izmještenom iz svoje matične zgrade, pruže uvjeti i prostor za umjetnički rad.

Za naslov je odabran upravo “Kralj Ubu” koji svojom poetikom i žanrovskom neuhvatljivošću pripada satiričnom, koliko i dramskom repertoaru te kao takav spaja iskustva i pristupe dvaju ansambala zagrebačkih kazališnih kuća, pozivajući ih na dinamičnu suigru.

Režija je povjerena Miranu Kurspahiću, čije su mnoge dosadašnje predstave odisale izuzetnom energijom, eklekticizmom i neobuzdanim humorom, što odlikuje i prekretnički Jarryjev tekst, drsko uronjen u prikaz bešćutnosti i apsurda totalitarnog sklopa.

Uz Borka Perića, u predstavi igraju još Marko Petrić, Amar Bukvić, Enes Vejzović, Ranko Zidarić, Đorđe Kukuljica, Ozren Opačić, Josip Brakus, Nela Kocsis, Barbara Nola i Iskra Jirsak.

Tekst su adaptirali Miran Kurspahić i Rona Žulj, ujedno i dramaturginja predstave, scenografiju potpisuje Matija Blašković, kostime Danica Dedijer, suradnik za glazbu je Igor Jurinić, suradnica za scenski pokret Matea Bilosnić, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.