Najčešće uzimana ilegalna droga nakon kanabisa u Hrvatskoj je kokain čija je upotreba od 2011. porasla pet puta što je odraz situacije u EU u kojoj su šestu godinu zaredom zaplijenjene rekordne količine kokaina koje premašuju i one u SAD-u.

Prema rezultatima znanstveno-istraživačkog projekta Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske: 2023, najveće prevalencije uzimanja kokaina utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (4,6 posto), između 35 i 44 godine (3,9 posto) i između 15 i 24 godine (3,6posto).

Tradicionalno se kokain povezuje s mlađim odraslim osobama, ali s obzirom na širu dostupnost kokaina i promjene u društvenim normama, koristi se i među starijim odraslim osobama.

U Hrvatskoj situacija s obzirom na dostupnost kokaina može biti dodatno zabrinjavajuća po pitanju mladih budući da je prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima iz 2019. godine, RH iznad europskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima.

Dvadeset dva posto učenika u dobi 15-16 godina navodi da je barem jednom u životu probalo neku od psihoaktivnih droga.

Najveće zapljene

U EU je 2022. zaplijenjeno 323, a 2021. 303 tone kokaina, kaže pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković iz Ureda za suzbijanje zlouporabe droga.

Najveće zapljene kokaina zabilježene su Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj koje su zemlje s velikim lukama pogodnim za transport droge. “Europske zapljene sada premašuju one u SAD-u, koje se povijesno smatraju najvećim svjetskim tržištem kokaina”, kaže Petković.

Dodaje da je kokain nakon kanabisa, druga najčešće korištena ilegalna droga u Europi i tijekom posljednjih 12 mjeseci konzumiralo ga je oko 1,4 posto ili četiri milijuna odraslih Europljana u dobi od 15 do 64 godine. Broj odraslih Europljana koji su tijekom života konzumirali kokain je 5,4 posto, odnosno riječ je o 15,4 milijuna osoba.

Veća dostupnost i niže cijene

“Povećana dostupnost i čistoća kokaina na europskom tržištu olakšali su njegovu nabavu, dok su ga niže cijene učinile pristupačnijim širem krugu korisnika. Promjene u društvenim i kulturnim obrascima uporabe droga, uključujući povezanost kokaina s noćnim životom i određenim profesionalnim okruženjima, također su mogle igrati ulogu”, navodi Petković neke od uzroka uzlaznog trenda uporabe kokaina u Hrvatskoj i EU.

Navodi da nije zanemariva ni percepcija kokaina kao manje rizične tvari u usporedbi s opioidima ili drugim drogama, što može potaknuti eksperimentiranje, osobito među mlađim odraslim osobama. “Ekonomski i psihološki stresori, poput nesigurnosti i radnog pritiska, također mogu djelovati kao poticaj za veću uporabu stimulansa, uključujući kokain”, kaže Petković.

Dodaje da trenutačni trendovi u Europi ukazuju ne samo na porast uporabe kokaina, već i na politoksikomaniju – višestruku ovisnost.

Većina korisnika koristi više psihoaktivnih tvari istovremeno, tako da je politoksikomanija danas postala pravilo, a ne iznimka.

Višestruka ovisnost

“Kombinacije kokaina s, primjerice, alkoholom ili sedativima poput benzodiazepina mogu dramatično povećati zdravstvene rizike, s obzirom na to da maskiraju učinke jedne droge i povećavaju vjerojatnost predoziranja. U sve većem broju zemalja prijavljena je i intravenska uporaba kokaina te korištenje crack kokaina”, kaže Petković.

Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj, broj osoba koje su liječene zbog kokaina kao glavnog sredstva ovisnosti bilježi blagi porast, što odgovara i situaciji u EU. Najveći broj liječenih u Hrvatskoj u 2023. bio je u dobnoj skupini 30-34 godina (46 osoba), zatim u skupinama 40-44 (42 osobe) i 35-39 godina (40 osoba).

S druge strane, broj osoba liječenih zbog kanabinoida kao glavnog sredstva ovisnosti varira, s padom broja slučajeva u 2020. i 2021., ali s nešto većim brojem u 2022.

U 2023., najviše liječenih bilo je u dobnoj skupini 15-19 godina (144 osobe), zatim u skupini 20-24 godine (109 osoba) te 25-29 godina (107 osoba).

Također, evidentirano je i 13 osoba mlađih od 15 godina. S porastom dobi broj liječenih opada.

Količina THC-a u kanabisu raste

“Kretanja na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za države članice EU u njihovom pristupu kao najčešće konzumiranoj ilegalnoj drogi u Europi”, kaže Petković.

Navodi da se prema podacima Europskog izvještaja o drogama (2024.), prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa (hašiš) udvostručio u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti dok je sadržaj u biljnom kanabisu općenito stabilan.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, THC u biljnom kanabisu porastao je s prosječnih 5, 5posto (2010.) do 10 posto (2018.), uz blago smanjenje nakon toga, no u 2023. godini, prosječna razina THC-a u biljnom kanabisu ponovno je porasla na 8, 8 posto. Hašiš je postigao prosječnu razinu THC-a od 21, 9 posto (maksimalno 49,1 posto u 2023.).

Petković dodaje da su proizvodi od kanabisa sada sve raznovrsniji, uključujući ekstrakte visoke jačine te jestive namirnice.

Novi kanabinoidi

“Sustav ranog upozoravanja EU-a je 2023. zaprimio izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska. Najčešće detektirani polusintetski kanabinoid je HHC, koji je 2022. bio prvi od ovih tvari prijavljen u Europi.

Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o otrovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC.

Od ožujka 2024. godine, HHC je naveden kao kontrolirana droga u najmanje 18 država članica EU”, kaže Petković i napominje da se procjenjuje da oko 1,3 posto odraslih osoba u Europskoj uniji (3,7 milijuna ljudi) svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis.