Zahvaljujući stručnjacima iz BiH i Hrvatske, pčele bi mogle riješiti problem koji već 30 godina predstavlja smrtonosnu opasnost i konačno razminirati prostore ove dvije države, ali i šire. Prve studije koje su povezale pčele i miris eksploziva pojavile su se relativno nedavno, početkom ovog stoljeća u SAD-u, pišu vijesti.hr

Od tada se radi na tehnikama treniranja pčela, ali i na metodama njihovog praćenja, što se pokazalo kao kompliciraniji, ali i ključan, dio zadatka. Ovdje je uskočio tim znanstvenika sa sveučilišta u Zagrebu, Zadru i Banja Luci koji se sastoji od Sanje Vakule, Zdenke Babić, Nikole Kezića, Janje Filipi, Maria Muštre i Vladimira Ristojevića, koji su nedavno objavili i rezultate svog istraživanja.

Njima je sinulo da bi mogli istrenirati dronove da prate trenirane pčele, i tako uvesti revoluciju u vrlo opasan proces razminiravanja.

“Ideja za projekat je potekla od prof. dr. Nikole Kezića sa Sveučilišta u Zagrebu. On je u prethodnom projektu istraživao mogućnost obučavanja pčela da traže miris eksploziva. Nakon što je u tom projektu razvijena konkretna metoda za obučavanje pčela i pokazano je da obučene pčele provode više vremena u blizini izvora mirisa TNT-a, ukazala se potreba za metodom za praćenje kretanja pčela u minski sumnjivom području. Istovremeno, tim sa Univerziteta u Banjoj Luci je istraživao metode za automatsku detekciju pčela u video snimkama s ulaza u košnicu. Kroz to istraživanje povezali smo se sa profesorima Nikolom Kezićem i Mariom Muštrom, također sa Sveučilišta u Zagrebu, što je rezultiralo idejom da se dronovi koriste za praćenje kretanja pčela i da se zatim analiziraju dobivene video snimke”, objasnio nam je Vladimir Ristojević, profesor sa Sveučilišta u Banja Luci.

No, istraživanje ovog tima znanstvenika ne staje na minama. Implikacije ove studije mnogo su veće. Osim što su primjenjive na čitav svijet, mogu se koristiti i u drugim područjima.

“Postoje i druga područja u kojima se pčele mogu iskoristiti kao biosenzori. Jedan od takvih problema je pronalaženje područja kontaminiranih prekomjernom upotrebom kemikalija. Takva istraživanja bi mogla poboljšati kvalitetu hrane koju proizvodimo, a ujedno i sačuvati pčele od štetnih utjecaja kemikalija”, zaključuje profesor Ristojević.