Pravna zaštita voda od iznimne je važnosti, jer ju je kao ugroženi resurs potrebno zaštititi, ali se od nje ponekad treba i štititi, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).

“Iako se voda komercijalizira, ona izvorno nije komercijalni proizvod, dužni smo je koristiti na najekonomičniji i najracionalniji način kako bismo je ostavili našim potomcima u najmanju ruku onakvu kakvu smo dobili od predaka. Hrvatska je srećom vrlo bogata vodama i to je velika prednost koju treba iskoristiti”, kazao je predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava te potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić, priopćila je Akademija.
Gabrijel Ondrašek sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta iznio je podatke da se 97,5 posto vode na Zemlji odnosi na slanu vodu, a 2,5 posto na slatku, od čega na izvore vode otpada tek 0,1 posto.
Dragan Medvedović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetio je da je na reguliranje korištenja i zaštite voda u hrvatskoj pravnoj povijesti od srednjovjekovnih statuta dalmatinskih gradova do danas. Dodao je da je posljednji zakon mijenjan čak četiri puta te da je nedavno najavljena i peta izmjena.
“O vodama govore i zakoni o poljoprivrednom zemljištu, o šumama, o kemikalijama i o otrovima. Ti zakoni nisu u potpunosti usklađeni sa Zakonom o vodama pa postoji sukobljavanje propisa te različite norme, nadležnosti i sankcije”, kazao je Medvedović. Na to je upozorila i njegova kolegica Tatjana Josipović koja je pojasnila da se vodno dobro nalazi u vlasničkom režimu, za razliku od voda koje se smatraju općim dobrom i ne mogu biti objekt vlasništva ni drugih stvarnih prava.
O koncesijama na vode i vodopravnim aktima govorio je Frane Stanišić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, dok je viša savjetnica za pravne poslove u Istarskoj županiji Desa Sarvan podsjetila da je upravljanje vodnim uslugama tradicionalno u rukama lokalnih jedinica, a taj sustav obilježava fragmentiranost.
“Stoga se vooopskrba i odvodnja trebaju intergrirati u jednu uslugu jer vodu koju uzimamo iz okoliša moramo vratiti u okoliš u prihvatljivom obliku. Trebaju se formirati posebna uslužna područja što obvezuje lokalne jedinice na udruživanje”, kazala je Sarvan, ističu u HAZU-u.

(Hina)

fah