Knjiga “Ivan Supek (1915.-2007.) – U povodu 100. obljetnice rođenja”, koja obuhvaća izlaganja sa znanstvenog skupa posvećenog tom istaknutom hrvatskom znanstveniku i humanistu, predstavljena je u četvrtak u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Knjigu s izlaganjima sa znanstvenog skupa, što se održao se prošle godine u HAZU, čiji je Supek bio predsjednik od 1991. do 1997., uredili su akademik Ksenofont Ilakovac i Snježana Paušek Baždar.
Predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, ocijenio je u uvodnom govoru da je Supek bio “gigant hrvatske znanosti, umjetnosti i humanizma”, te “polihistor koji je pokrivao toliko velik raspon područja u znanosti, umjetnosti i javnom djelovanju da se čini kao da se radi o više biografija, a ne o jednoj”, izvijestio je HAZU.
Po njegovim riječima, Supek je bio među rijetkima iz Hrvatske koji su svojim djelovanjem postigli svjetsku prepoznatljivost, kao i institucije koje je vodio, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu i HAZU.
Kao njegove najveće zasluge izdvojio osnutak Instituta Ruđer Bošković koji je pozicionirao kao najznačajniju znanstvenu instituciju u Hrvatskoj, djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu kada je pokrenuo sveučilišnu reformu, te otvorenost Akademije javnosti, jer su u njegovom mandatu osnovana brojna znanstvena vijeća koja okupljaju znanstvenike i stručnjake iz cijelog društva.
Podsjetio je, među ostalim, na njegov književni opus s 19 romana i 22 drame putem kojih je promicao svoje ideje. “Potkraj života kritizirao je globalizam i kao da je predvidio sve krizne situacije koje su nastupile. U svim područjima u kojima je djelovao postigao je vrhunce. Ponosni smo što je akademik Ivan Supek bio naš član i predsjednik”, zaključio je akademik Kusić.
Urednica Snježana Paušek-Baždar istaknula je da je akademik Supek prepoznavao probleme u Hrvatskoj i svijetu i upozoravao na njih. “Unatoč tome, nije bio ogorčen čovjek. Volio je ljude i pomagao im pokazujući time istinsko čovjekoljublje, humanizam i mirotvorstvo”, kazala je.
Akademik Ilakovac, Supekov student, asistent i suradnik, izdvojio je njegove zasluge za osnivanje Seminara teoretske fizike na zagrebačkom PMF-u i za razvoj poslijediplomskih studija s područja nuklearne fizike, podsjetivši i na Supekovo protivljenje nuklearnom oružju i Jugoslavenskom nuklearnom programu. “Bio je protivnik svakog nasilja među ljudima, a posebno među državama”, rekao je.
Recenzent knjige akademik Sibe Mardešić je podsjetio da je Supek pokrenuo časopis Encyclopaedia Moderna te ustanovio Nagradu HAZU. “Govorio je da je u prvom redu filozof, a da se fizikom bavi kako bi mogao bolje utemeljiti filozofiju, napomenuo je.
Akademik Pavao Pavličić, drugi recenzent knjige, je izdvojio Supekovu dramu “Heretik” te ciklus povijesnih romana u kojima se bavio životima hrvatskih humanista Markantuna de Dominisa i Janusa Pannoniusa. “Da nije bio važan kao znanstvenik i društveni djelatnik, Supek bi ostao važan kao književnik. Njegovo društveno djelovanje dobra je građa za povijesni roman i rado bih čitao roman o Ivanu Supeku”, zaključio je.
(Hina)
fah