U godinu dana izgubili smo više od 1000 registriranih uzgajivača svinja, a najugroženija su mala obiteljska gospodarstva. Zašto? Novinari RTL-a odgovor su potražili na jednoj farmi u Budrovcima. Mirko se 24 godine bavi svinjogojstvom. Počeo je sa svega 100 svinja, a danas godišnje uzgoji 15.000. Svoj posao uistinu voli.
U svoju je suvremenu farmu uložio 20 milijuna kuna, a osim što se bori s velikim kreditom teško mu pada i što od početka godine ne ostvaruje profit već minus od 200.000 kuna.
“Nama je glavna hrana kukuruz, ječam. Ja također kod sebe svoju pšenicu koristim u stočnu hranu. U prosjeku je 50 do 60 % stočna hrana porasla.”, kaže Mirko Kolić, proizvođač tovnih svinja.
No, još je veći problem je kaže uvoz jeftinog mesa iz Njemačke koja ga nakon pojave afričke svinjske kuge i korone ne može izvoziti u veliku Kinu pa ga izvozi Hrvatskoj.
“To je meso koje je manje vrijedno. Meso koje je možda bilo dva, tri, četiri mjeseca u nekoj komori. I to dolazi kod nas. I to ja mislim da se više deklarira kao friško, svježe, a u biti nije. Tako da mislim na kraju da je krajni potrošač prevaren i nije dobio ono što je platio.”, rekao je Kolić.
Pa je u Hrvatskoj u godinu dana od svinjogojstva odustalo čak 1337 malih proizvođača. Kupci bi željeli pomoći domaćim proizvođačima, no i sami ponekad ne znaju što kupuju. Gdje stoji deklaracija u mesnici? Građani kažu da se uglavnom ili uopće ne vidi. A najtužnije je, kaže, što Hrvatska ima potencijala za puno više.
Za vrijeme koronakrize neprestano se ponavljalo kako je proizvodnja vlastite hrane za vlastite potrebe imperativ. Međutim porazna činjenica je da svinja proizvodimo manje od 40% od onoga što nam treba. Rješenje problema se vidi u poznatoj frazi “Spajamo zelenu i plavu Hrvatsku”, no čini se mi smo i u tome samo zeleni.
Pogledajte prilog.