Poslovna konferencija “Dobre prilike kontinentalnog turizma” u petak je u Podravini okupila brojne čelnike gradova, općina i turističkih zajednica iz različitih dijelova kontinentalne Hrvatske.
Uz predstavnike gradova i općina te niza istaknutih stručnjaka za turizam, kroz tri panela razmatrani su različiti aspekti kontinentalnog turizma, a opći zaključak konferencije glasi: “Za razliku od Jadrana, u kontinentalnoj Hrvatskoj se može razvijati cjelogodišnji i održivi turizam”.
Osim što iznimno doprinosi razvoju cjelogodišnjeg turizma i raznovrsnosti hrvatske turističke ponude, kontinentalni turizam pruža i velike mogućnosti za ekonomski i opći razvoj manjih gradova i općina, ali i adekvatnu promociju bogate hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
– Razvojem kontinentalnog turizma Hrvatska može cijelom svijetu pokazati da ima za ponuditi mnogo više od sunca i mora, i to ne samo tijekom tri mjeseca ljetne sezone, nego svih 365 dana u godini – istaknuo je Plamenko Cvitić, organizator konferencije.
Poslovni skup otvorio je dugogodišnji televizijski urednik i voditelj Branko Uvodić, koji je svojim dugogodišnjim kultnim projektom “Lijepom našom” obišao cijelu Hrvatsku i kroz više od tisuću emisija promovirao brojne neiskorištene potencijale Hrvatske:
– Jadranski turizam je važan i profitabilan, ali činjenica da traje svega dva do tri mjeseca čini ga ograničenim u odnosu na kontinentalni koji je cjelogodišnji i održiv 365 dana u godini. Izvan sezone na Jadranu ne možete naći smještaj, ne rade ni hoteli ni restorani. Dok druge zemlje moraju izmišljati turističke atrakcije, kontinentalna Hrvatska ima na stotine ljepota, legendi i elemenata baštine koje mogu biti izvrstan mamac za turiste iz cijelog svijeta – kazao je Uvodić.
Međimurski župan Matija Posavec na konferenciji je upozorio da mnogi ljudi u Hrvatskoj turizam povezuju samo s morem, dok strani turisti tijekom odmora i putovanja sve više žele bogatije sadržaje:
– Na najvećem sajmu turizma u Berlinu početkom ožujka ove godine naša Međimurska županije dobila je prestižni certifikat “Green Destination”. Tijekom certificiranja morali smo ispuniti više od dvije stotine strogih kriterija, ali smo u tome uspjeli i možemo se pohvaliti da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja ga je dobila – pohvalio se župan Posavec.
Predstavnik domaćina konferencije, predsjednik đurđevačkog gradskog vijeća Željko Lacković svojedobno je bio idejni tvorac izuzetno uspješne nadogradnje branda “Hrvatska Sahara”, odnosno jedine hrvatske pustinje Đurđevački pijesci.
– Svi sa saharom i pijeskom povezuju deve, pa smo deve i doveli u Đurđevac. One su se ovdje odlično uklopile, ovdje kod nas im je očito jako lijepo, jer svako malo dobijemo i pomladak, a time smo dobili neslućenu vidljivost i promociju koja je itekako potrebna turističkim destinacijama u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ipak, za snažniji razvoj kontinentalnog turizma u Hrvatskoj nužna je intenzivna suradnja, povezivanje regija pa i zajedničko brendiranje – istaknuo je Lacković.
Dr. Dejan Gluvačević s Veleučilišta Bernays jedan je od stručnjaka koji su izrađivali Nacionalni plan razvoja održivog turizma, strateški dokument koji je prije desetak dana upućen u javno savjetovanje:
– Taj plan će dati odgovore na brojna pitanja koja se postavljaju kao izazov, ali i upozoriti da razvoju turizma treba pristupiti na drugačiji način – primjerice, granice turističkih regija trebale bi biti geografske, a ne administrativne, jer inače dolazimo do apsurda poput otoka Paga, koji je pola u Dalmaciji, a pola na kontinentu – rekao je Gluvačević i u kontekstu važnosti brandiranja spomenuo primjer belgijskog gradića Charleroi, koji strancima nije mogao ponuditi ništa lijepo, pa se brandirao kao najružniji grad na svijetu i u samo dvije godine povećao svoj turistički promet za 300 posto.
U panelu “Interpretacija baštine” i “Resursi i primjeri dobre prakse”, panelisti i sudionici iznijeli su niz vrijednih i zanimljivih projekata kojima su elementi kulturne i povijesne baštine bili osnova ili ključna sastavnica ukupnog turističkog razvoja kontinentalnog turizma. Tako je istaknut primjer Đurđevca i Picokijade, koja kroz scenski prikaz Legende o picokima pod redateljskom palicom Krešimira Dolenčića, svake godine u Đurđevac dovodi sve više i više turista i posjetitelja. Izuzetan primjer korištenja nematerijalne kulturne baštine je i nedavno otvoreni Muzej bećarca u Pleternici.
Direktorica muzeja Jasna Hoffmann na konferenciji je opisala taj nesvakidašnji projekt i istaknula da je muzej po broju posjetitelja u samo nekoliko prvih mjeseci od otvaranja premašio i najoptimističnija očekivanja i grad Pleternicu pretvorio u poželjnu i znanu turističku destinaciju.
Na konferenciji “Dobre prilike kontinentalnog turizma” sudjelovala je i poznata hrvatska televizijska novinarka Karmela Vukov-Colić, koja je televizijski studio prije godinu dana zamijenila novim poslom – i to baš na području razvoja turizma. Naime, ona je već godinu dana direktorica Turističke zajednice Dugog Sela, pa je na konferenciji predstavila projekte kojima Dugo Selo u svoj kraj privlači posjetitelje, ali i upozorila na brojne poteškoće s kojima se u manjim gradovima i općinama susreću turistički djelatnici.
Službeni organizatori konferencije bili su Grad Đurđevac, Turistička zajednica Grada Đurđevca, internetski portal Turizmo.eu i Poslovni dnevnik, partner konferencije bilo je Sveučilište Sjever, a medijski pokrovitelji bili su Glas Slavonije, Turizmoteka.hr, Gradonačelnik.hr, Drava.info, Podravski radio, Prigorski.hr, ePodravina.hr i ICV.hr.
