U četvrtak izložba o križevačkom kiparu Stjepanu Szever(in)u – najznačajnijem predstavniku pokrajinskog baroka u sjevernoj Hrvatskoj

Gradski muzej Križevci poziva na otvorenje izložbe “Križevački kipar Stjepan Szever(in) – najznačajniji predstavnik pokrajinskog baroka u sjevernoj Hrvatskoj”, u četvrtak, 22. srpnja u 18 sati u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci na Nemčićevom trgu, a čiji je autor dr. sc. Zdenko Balog.

Suradnici na izložbi su Jasmina Fučkan, viša kustosica, voditeljica Zbirke bjelokosti i Zbirke kiparstva, Muzej za umjetnost i obrt, Tea Hatadi, kustosica, voditeljica Umjetničke zbirke i Sakralne zbirke, Gradski muzej Križevci, Draženka Jalšić Ernečić, viša kustosica, povjesničarka umjetnosti, Muzej grada Koprivnice i Jasminka Podgorski, viši restaurator, radionica za slike i skulpture, Muzej za umjetnost i obrt.

Evo što je o samoj izložbi i njezinom značaju poručio autor dr. sc. Zdenko Balog:

U četvrtak, 22. srpnja, velik je dan za kulturu grada Križevaca, ali i za povijesno-umjetničku baštinu čitave sjeverne i središnje Hrvatske, bit će to prva monografska prezentacija križevačkog kipara Stjepana Sever(in)a. Iako je, naime, ime Stjepana Sever(in)a u našu umjetničku bibliografiju ušlo prije ravno 60 godina slijedom arhivskog otkrića Anđele Horvat, njegov je veliki opus i dalje malo poznata, fragmentirana građa u stručnoj literaturi.

U međuvremenu, Doris Baričević je odradila velik posao terenskim i arhivskim radom, što je dalo prvi opsežni kostur za katalog njegovih djela. Pojedini su istraživači dopunjavali njen rad, muzealci, konzervatori, kao i župnici, s posebnim poštovanjem i brigom ističu i prepoznaju njegovu atribuciju u vlastitim zbirkama, te je u fragmentirano stručnoj literaturi već prikupljeno mnogo podataka, popisano desetak propovjedaonica, dvadesetak očuvanih oltara, te veći broj samostalnih skulptura, koje su premještane na druge oltare, u druge crkve ili se čuvaju u muzejskim zbirkama.

Pa ipak, velik je nesrazmjer između značaja i vrijednosti njegovog rada s jedne strane, te njegovog položaja u likovno-umjetničkoj literaturi s droge strane. O tome najbolje svjedoči činjenica da niti u najnovijem izdanju Likovne enciklopedije Hrvatske nema natuknice s njegovim imenom.

U želji da se ova prva monografska valorizacija dogodi upravo u Križevcima, gradu u kojem je živio i radio, a vjerojatno je ovdje i rođen i umro, predložio sam Gradskom muzeju Križevci i ravnateljici Tei Hatadi projekt izložbene prezentacije, u manjem broju originalnih skulptura, a u većem broju fotografija Severovih radova u crkvama.

Obilazak terena, rezultirao je povećom mapom atraktivnih fotografija, koje po prvi puta na jednom mjestu prezentiraju veliko djelo križevačkog kipara, koje se proteže prostorno od Garešnice do Ludbrega i Virovitice, a vremenski od 1725. do 1758. Najveća su dragocjenost izložbe kipovi glavnog oltara crkve u Drnju, koje čuva Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu, te je ovo sasvim iznimna prilika da izlaze pred publiku. Pored radova iz zbirke Gradskog muzeja Križevci i jedne skulpture iz Đurđica, ostala su autorova djela predstavljena kroz više od trideset fotografija na panoima.

Izložbu prati atraktivan katalog, u kojemu stručni tekstovi obrađuju pojedine teme iz majstorovog opusa, ali se i po prvi puta, na temelju arhivske građe, nastoji rekonstruirati život ovog kipara, za kojega možemo bez ustručavanja reći da se radi o najvećem likovnom umjetniku koji je živio i radio u ovom gradu. -pojasnio je Balog.