Svečano otkrivanje biste Nikole Zrinskog Čakovečkog održano je u utorak u izložbenom prostoru Općeg odjela Knjižnice „Nikola Zrinski” Čakovec.
Radi se o bisti koju su financiranjem omogućili Grad Čakovec i Zrinska garda Čakovec, a čiji je autor kipar Boris Leiner, koji zbog bolesti nije mogao prisustvovati svečanosti.
Novo umjetničko djelo u čakovečkoj knjižnici zajedno su otkrili gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Zrinske garde Čakovec Đuro Bel, župan Međimurske županije Matija Posavec i ravnateljica knjižnice Ljiljana Križan, uz prisustvo gardista Zrinske garde Čakovec te mnogobrojnih uzvanika.
– Nikola je jedini Zrinski koji je svom imenu i prezimenu dodao pridjev Čakovečki te tako ime našeg grada prenosi širom prostora i vremena – kazala je gradonačelnica Cividini.
Nikola VII. Zrinski velikan je hrvatske i europske povijesti čije ime nosi najveća i najstarija knjižnica u Međimurju.
– Samim time, smatrali smo kako je i više nego primjereno upravo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige završiti dostojanstveno, postavljanjem biste čovjeku čija djela još uvijek odzvanjaju kroz povijest te koji je u njoj ostao zapamćen i kao pisac, intelektualac te prosvjetitelj – rekla je.
Predsjednik Zrinske garde Đuro Bel zahvalio se gradonačelnici što je njihova ideja o postavljanju biste pala na plodno tlo, te knjižnici i Međimurskoj županiji koji su im ovo omogućili.
– Želja da se postavi ova bista krenula je još prije dvije godine, ponosan sam što smo to danas realizirali, a već planiramo i korak dalje, postavljanje spomenika na čakovečkom trgu – Nikole Zrinskog na konju. Samo ako se priča o našim Zrinskima te cijeni Nikola Čakovečki, razvija se Zrinska garda Čakovec i cijelo Međimurje – istaknuo je.
Župan Posavec najavio je pripreme za obilježavanje 360. obljetnice smrti Nikole Zrinskog 2024. godine.
– Zrinska garda kao stožerna udruga koja promiče Zrinske diljem svijeta odabrala je dobar trenutak za postavljanje biste, koji će nam poslužiti kao početak priprema za ono što nas čeka 2024. godine, a to je 360. obljetnica smrti Nikole Zrinskog i svečanosti kojima ćemo ga baštiniti cijele godine. O nama ovisi koliko ćemo slaviti naše velikane, Zrinske i Frankopane, obitelji koje su ostavile veliki trag u europskoj povijesti – naglasio je župan.
Dodao je kako je sa županom primorsko-goranske županije dogovorena suradnja na projektu “Putevima Zrinskih i Frankopana”, zahvaljujući kojem će se renovirati kašteli.
Ravnateljica se pritom osvrnula na bogati životopis i život hrvatskog bana.
– Knjižnica se ponosi što nosi ime velikog bana, vojskovođe i pjesnika, Nikole Čakovečkog. Ostavio nam je u nasljeđe vrijedna djela, a osim što je bio vrsan književnik, bio je i izvrstan poliglot te je govorio čak šest jezika. Obitelj Zrinski općenito ima značajnu ulogu za razvoj ovog kraja, Čakovca, Međimurja i Hrvatske, ali i središnjeg dijela Europe – naglasila je.
Uz zatvaranje najveće manifestacije u zemlji u koju su uključeni svi koji se posredno ili neposredno bave literaturom, Mjesec hrvatske knjige, tema Nikole Zrinskog Čakovečkog aktualnija je nego ikada. Naime kao možda najutjecajniji član ove velikaške obitelji, osim kao državnik, vojskovođa i političar, ogromni trag ostavio je upravo u književnosti.
Za Mađare on je njihov najveći barokni pjesnik, a njegova uloga u Hrvatskoj književnosti također nije mala. Povjesničari ga vode kao utemeljitelja čuvene Zriniane, čudesno sačuvane u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Najpoznatija je njegova velika knjiga lirike Adrianskoga mora sirena, koji je na hrvatski jezik preveo njegov brat Petar. Autor je i epa na mađarskom jeziku o opsadi Sigeta, koji je branio njegov pradjed Nikola Zrinski Sigetski. U nedelišćanskoj tiskari dao je tiskati znamenitu knjigu Decretum Ivana Pergošića.
Nakon svečanog otkrivanja biste, u Multimedijalnoj dvorani knjižnice održana je promocija 1. i 2. broja časopisa „Riječ više!“ te 55. broja časopisa „Hrvatski sjever“.