Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek rekao je u utorak da je od 100.000 poljoprivrednika koji koriste potpore iz europskih fondova, u desetak godina bilo prijavljeno njih oko 40-ak, a na tek desetak njih je dokazana prijevara.
“Od 100.000 poljoprivrednika koji koriste europske potpore, do sada smo imali svega 40-ak prijavljenih u deset godina. Svega na desetak njih je dokazana prijevara, a određeni postupci su u tijeku. Radi se o stvarno malim promilima”, rekao je Tušek tijekom rasprave o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o poljoprivredi.
Time je odgovorio Marijani Petir koju je zanimalo jesu li tim izmjenama zakona uspjeli stvoriti mehanizme da “odvoje žito od kukolja” i da na više od stotinu tisuća poljoprivrednika u zemlji ne bi ‘pala ljaga’ zbog nekih pojedinačnih slučajeva.
Tušek je pojasnio da se izmjenama zakona propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova, kako bi se takve prijevare suzbile.
Uz to, propisuju se i načela postupanja u slučaju umjetnog stvaranja uvjeta financijskih korekcija i kazni za korisnike potpora u okviru zajedničke poljoprivredne politike te su propisane i odredbe o sukobu interesa, dvostrukom financiranju te povratu sredstava, više sile i izvanrednih okolnosti.
Tušek je kazao i da se izmjenama zakona, među inim, uvodi dodjela državne nagrade kao osobitog priznanja poljoprivrednicima koji su svojim radom postigli istaknute rezultate u razvoju i prepoznatljivosti hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
SDP-ova Ivana Ribarić Majanović smatra da predložene izmjene zakona neće riješiti probleme koje poljoprivrednici imaju. “Dok imamo velike neriješene probleme u raspodjeli poljoprivrednog zemljišta, motivaciji mladih poljoprivrednika, upitne rentabilnosti naših OPG-ova, uvode se i raspravljamo o godišnjim nagradama”, kazala je upozorivši da se u 2023. ugasilo blizu 4000 gospodarstava.
Za jedan perec – šest kilograma žita
Marijana Petir (Klub HDZ-a) pozitivnim je ocijenila činjenicu da je Agencija za plaćanje u poljoprivredi prošle godine donijela Strategiju za borbu protiv prijevara, kao i najavu dodatnog zapošljavanja djelatnika kako bi bila učinkovitija. No, upozorila je da je ta Agencija i dalje “usko grlo” kada se radi o dužini ocjenjivanja projekata, rokovima dostave odluka i vremenskom protoku čekanja odgovora. Stoga, smatra, tu mora biti radikalni zaokret u načnu rada ako se želi biti učinkovitiji u korištenju europskih sredstava u razvoju poljoprivrede i očuvanju ruralnih prostora.
Tijekom višesatne rasprave, u kojoj su većinom raspravljali vladajući, upozoreno je na važnost udruživanja u poljoprivredi kako bi se postigli bolji rezultati u toj djelatnosti te da Hrvatska ne može biti samo sirovinska baza.
“To nije dobro, sirovinskom bazom ne rješavamo niti jedan problem. Ovisimo o trenutnoj cijeni na svjetskim burzama bilo da je riječ o kukuruzu, uljanoj repici, suncokretu i pogotovo pšenici”, rekao je HDZ-ov Goran Ivanović.
Osvrćući se na divljanje cijena pekarskih proizvoda upitao se čime vlasnici pekara opravdavaju cijenu tih proizvoda. “Perec košta 0,90 eura što je ekvivalent šest kila žita. Šest kila žita za jedan perec. Ne znam ima li negdje da je to praksa”, upozorio je.
Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali konačni prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama koja se odnosi na sve baterije, a posebice njihovo stavljanje na tržište, uporabu i sigurnost te zahtjevima u vezi s sakupljanjem i obradom otpadnih baterija i sl.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković pojasnila je da ta Uredba promatra cijeli životni vijek baterija, od dizajna i proizvodnje do otpada.