[INTERVJU] Troskot: ‘Most će biti iznenađenje izbora’

Kandidat Mosta za gradonačelnika Zagreba Zvonimir Troskot poručio je u intervjuu za Hinu da će Most biti najveće iznenađenje izbora u Zagrebu, koje drži najtežima u Hrvatskoj, a u Gradskoj skupštini surađivat će s onima koji nude najbolja rješenja za projekte.

Mostov program za Zagreb bazira se na obnovi Zagreba, a u fokusu su upravljanje financijama, projekt “Zagrebačke promenade” gdje se zagrebački potoci ističu kao simboli grada, a građani se potiču na rekreaciju. Tu je i nekoliko rješenja za promet, uspostava četiri razine revizije u Holdingu i Gradskoj upravi, uspostava Ureda za sprječavanje pranja novca, proširenje mjere roditelj odgojitelj i ideja Grada kao prijatelja poduzetnika.

Gledajući programe koje nude drugi kandidati, kako vidite potencijalan sastav Gradske skupštine, oko kojih projekata će se lomiti koplja, a oko kojih sklapati suradnje?

Mislim da se gotovo svi slažemo oko kružnog gospodarenja otpadom i na tome sigurno možemo zajednički raditi. Na projektnoj bazi možemo zadati cilj da se u godinu dana, recimo, zatvori Jakuševec i naprave centri za gospodarenje otpadom kao što su, primjerice, Krk ili Prelog. Definitivno bismo mogli raditi na javnoj nabavi jer to je rak rana Holdinga i Gradske uprave.

Spremni smo surađivati na optimizaciji poslovanja Gradske uprave, izgradnji većih domova zdravlja s dijagnostikom ili, recimo, izgradnji škola i vrtića. Primjerice, u debatama smo došli do zaključka da bi dio javnog gradskog prijevoza morao ići preko oživljenog željezničkog prometa i da se u prigradskim dijelovima naprave velika parkirališta u blizini javnog prijevoza. To su stvari koje su na dobrobit građana i na kojima moramo surađivati.

Nisam vjerovao da će se ideološke teme povlačiti kroz lokalnu razinu. Definitivno nećemo podržati promjenu nazva Trga Republike Hrvatske. Kome uopće pada na pamet da bi sveto ime Trga Republike Hrvatske išao mijenjati u ime komunističkog diktatora? Druga tema su LGBT parkovi, što je to? Mi nećemo getoizirati i segregirati ljude, nego ćemo napraviti “Zagrebačke promenade” gdje će svi moći šetati bez obzira na to tko su.

Ako ne postanete gradonačelnik, za što ćete se posebno zalagati u Skupštini? Postoji li neki projekt koji se apsolutno mora ostvariti za vašu potporu?

Kad postanem gradonačelnik definitivno će mi tema broj jedan biti obnova s obzirom na to da su HDZ i Možemo! zakomplicirali situaciju sa Zakonom o obnovi koji su izglasali. Neprovediv je zato što nisu napravili domaću zadaću – Fond solidarnosti na koji se pozivaju 2002. godine je donio odluku da će obnoviti određeni objekt do razine koje je bio prije nego što je stradao, primjerice, u potresu, dok Zakon o obnovi zahtijeva cjelokupnu obnovu, odnosno mijenjanje konstrukcije i statike objekta. To znači da takva obnova ne bi bila financirana EU novcima.

Most ima najkonkretnije rješenje za obnovu Zagreba – mjerljiv je, pojedinačnom valorizacijom u godinu dana bi se popisali svi objekti na Donjem gradu te bi se za vrijeme jednog mandata sigurno moglo obnoviti 30 posto objekata. Išli bismo u izmjene GUP-a za objekte koje rušimo i koji nisu zaštićeno kulturno dobro, investitor bi napravio dodatne etaže i podzemne garaže i tako se financirao, a u obnovi bismo zadržali stari štih gradske jezgre.

Surađivali ste sa Željkom Markić, zabranili biste pobačaj i ne biste financirali Povorku ponosa, kako mislite pomiriti svoje svjetonazore s relativno liberalnijim biračima Zagreba?

S gospođom Markić surađivao sam na projektu koji se vezao za promjenu izbornog sustava i ta je suradnja trajala dva-tri tjedna, koliko i sam referendum. To je jedina tematika na kojoj smo surađivali i ona ne isključuje nikoga jer se promjena izbornog sustava tiče svakoga. Što se tiče pobačaja, zauzeo sam taj “pro science” stav, međutim kao gradonačelnik nemam zakonodavnu ovlast da takve stvari mijenjam, a vezano za financiranje već sam se izjasnio da ne bih financirao nikoga.

S druge strane, ja sam ekonomski liberal pa se netko tko se izjašnjava kao liberal može poistovjetiti sa mnom. Zastupam slobodno tržište, a to sam dokazao u Hrvatskom saboru gdje sam se borio da se poduzetnike i obrtnike rastereti od nameta.

Dakle, mišljenja ste da svjetonazori ne igraju veliku ulogu na lokalnoj razini?

Što može gradonačelnik kada se gleda svjetonazorska politika? Gdje se može vidjeti svjetonazor u zamjeni cijevi ispod zemlje? Ili racionalizaciji poslovanja Gradske uprave? Gradonačelnik mora rješavati takve komunalne stvari i za to bi trebala postojati suradnja.

Konkretno, bio sam jedini saborski zastupnik koji je skupio cijelu oporbu oko Hrvatske gospodarske komore. Da je došlo do glasanja, naš bi zakon prošao i tu su bile bitne sve opcije – od onih u koaliciji s Vladom, do svih oporbenih stranaka. Na takav način bih pristupio i ovdje.

Rekli ste da su Škoro, Škare Ožbolt, Filipović isti kandidati. Tko vam na desnici preostaje za uspostavljanje većine u Skupštini? Znači li to da ste otvoreni suradnji sa strankama lijevo od centra?

Rekao sam koje su nam ideološke stvari neprihvatljive, ali s druge strane, da ti kandidati ne nose promjene. Škoro, Škare Ožbolt i Filipović dolaze iz iste stranke, odnosno zajednički nazivnik im je stranka koja godinama uništava Hrvatsku. Jednak je to mentalitet i struktura. Na gradskoj razini ta ista stranka je bila dugogodišnji koalicijski partner Bandićevoj stranci koja je dovela Zagreb do trenutne razine, tako da ne vidimo kako bismo mogli koalirati u ovom trenutku s HDZ-om ili BM365. A tko preostaje, za sada još ne gledamo u tom smjeru.

Ne bi li birači trebali znati što planirate i nakon izbora?

Planiramo projektno. Neće se sklapati koalicijski ugovori, ali možemo surađivati na razini projekta ako će projekt biti dobro postavljen. Ti projekti će imati svoje korektivne faktore u vidu rokova, a trebalo bi ih kontrolirati više klubova. O koalicijama ne razmišljamo jer bi to bila i svojevrsna prevara birača. Bez obzira na ankete, koje sada svi naručuju i više nisu mjerljive, trebamo čekati 16. svibnja da vidimo kakav će biti sastav Gradske skupštine.

Potpisi koje smo predali su mjerljiviji, iako ni to opet nije dobra metoda jer je to i pitanje mašinerije, odnosno je li to jedini broj glasova koji imaš. Činjenica je da smo imali veći broj predanih potpisa od Škore, Škare Ožbolt i Klisovića. Od nas su imali samo veći broj Tomašević, Filipović i Pavičić Vukičević koji imaju svoje strukture.

Most na prošlim lokalnim izborima u Zagrebu s tadašnjim kandidatom Markom Sladoljevom nije ostvario dobar rezultat, bio je zadnji s ispod dva posto glasova. Što se od tada promijenilo u stranci?

Puno ranije smo krenuli s kampanjom i s radom na terenu. Velika razlika je da sam odabran za kandidata šest mjeseci prije nego što je to bio Marko. On je u kampanju ušao zadnjih dvadesetak dana, što je bilo prekasno za zahtjevan pothvat lokalnih izbora u Zagrebu, za koje mislim da su najteži izbori koji postoje u Hrvatskoj.

Zauzeli smo korporativni pristup, podignuli smo broj mjesnih odbora, popunili gradske četvrti i ponudili konkretne projekte. Puno nam je veća vidljivost, prisutni smo u sučeljavanjima, dali smo konkretna rješenja i predali smo puno više potpisa. Prepoznatljiviji smo i na nacionalnoj razini te smo kohezivniji kao stranka, pa mislim da ćemo biti iznenađenje izbora.

Zašto ste uvjereni da ulazite u drugi krug i da ćete biti gradonačelnik?

Zbog stručnosti koju nosim i koju sam tesao zadnjih 10 godina, i to po najvećim firmama. Surađujem sa stručnjacima poput gospodina Vanđelića i menadžerima takvoga tipa cijeli život. Meni je pod “dobar dan” na takav način naporno raditi na rješenjima. Živio sam i vani pa znam kako izgledaju metropole i gradovi te što bi se sve moglo napraviti u Zagrebu. Znam i prenijeti te ideje i vizije na Zagreb, a opet da ostane naš zagrebački štih. Također, bio sam gotovo profesionalni sportaš pa određene radne navike koje sam stekao u sportu i školi mogu primijeniti na Grad Zagreb. Definitivno imam i pobjednički mentalitet – ne postoji prepreka koja se ne može riješiti, a situaciju u Zagrebu ne gledam kao problem, nego kao veliki izazov kojemu se treba odazvati.

Razgovarala: Marina Hudoletnjak/Hina