I dalje u programu Mjeseca hrvatske knjige, a pod zajedničkim motom ‘Zeleno – što volim zeleno’, u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Križevci, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Križevci i Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima održana je tribina pod naslovom ‘Što biste trebali znati o šumama, a nitko vam nije rekao’. Gost tribine bio je akademik Igor Anić.

Akademik Igor Anić (1967.) profesor je na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije: Uzgajanje šuma I, Uzgajanje šuma II, Silvikultura, Povijest šumarstva, Prašume i šumski rezervati, Silvikultura prirodnih sastojina, Brdske šume, Poplavne i močvarne šume, Silvikultura u mediteranskim šumama, Sanacija degradiranih terena, Uzgojni postupci u uvjetima propadanja šuma.

Imenovan je gostujućim profesorom uzgajanja šuma na Mendelovom sveučilištu u Brnu, Republika Češka (2004./2005.). Dobitnik je Priznanja za višegodišnji rad na dobrobiti šumarske struke Hrvatskog šumarskog društva 2006. Njegova bibliografija sadržava 179 objava.

Suautor je 20 poglavlja u 7 znanstvenih i 3 stručne knjige. Glavni urednik je 5 zbornika znanstvenih skupova u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Svojom prezentacijom, kao i živom riječju, Igor Anić obuhvatio je problematiku šuma i šumarstva, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu. Poduprto podacima, otklonio je mnog postojeće javno prisutne zablude o stanju šumskog pokrova u svijetu, a za nas su posebno zanimljivi podaci koji se tiču Hrvatske.

Sa oko 44% pošumljene površine u Hrvatskoj nije prisutna opća deforestacija. Naprotiv, u zadnjih 130 godina šumski pokrov u Hrvatskoj je u polaganom, ali kontinuiranom porastu, unatoč parcijalnim slučajevima deforestacije. 0.6 Ha šume, koliko otpada prosječno po glavi stanovnika Hrvatske solidan je svjetski prosjek, te istovremeno u tom podatku premašujemo prosjek Europske unije.

Posebna odlika hrvatskih šuma je raznolikost, odnosno prisutnost desetaka različitih vrsta drveća, što ne karakterizira niti mnogo veće i pošumljenije države Europe.
Gotovo ispunivši Multimedijalnu dvoranu, okupljeni su sa zanimanjem slušali sve što im ‘još nitko nije rekao o šumama’.