Danas se obilježava Svjetski dan bicikla. Naime, generalna skupština UN-a na zasjedanju u travnju 2018. proglasila je 3. lipnja Svjetskim danom bicikla s ciljem posvećivanja pozornosti biciklu u razvojnim strategijama i uključivanja bicikla u međunarodne, regionalne, nacionalne i lokalne razvojne politike i programe.

Rezolucijom usvojenom na zasjedanju ističu se prednosti bicikla kao jednostavnog, pouzdanog, dostupnog, čistog i ekološki prikladnog održivog načina prijevoza te priznanje biciklu kao sredstvu razvoja, poticanja kreativnosti i društvene uključenosti zbog omogućavanja pristupa obrazovanju, zdravlju i sportu, javljaju iz Sindikata bicikla.

U 2020. godini koju je obilježila pandemija koronavirusa, bicikl je, kao i u slučaju ranijih različitih prirodnih nepogoda i gospodarskih kriza, ponovno pokazao koliko je prilagodljivo i učinkovito sredstvo prijevoza i da mora biti neizostavan dio prometnih politika budućnosti.

Borna Filić/PIXSELL

– U Zagrebu i okolici, pogođene krajem ožujka razornim potresom čije se posljedice i danas očituju na ulicama u nemogućnosti sigurnog kretanja pločnicima središtem grada i obustavom tramvajskog prometa, bicikl je postao rješenje problema ograničene mobilnosti, nažalost neadekvatno vrednovan i potican od strane lokalne gradske vlasti – poručili su.

Na tragu toga, pozivaju sve današnji dan obilježe koristeći bicikl za put na posao, u školu, fakultet, trgovinu, knjižnicu, zbog:

– izbjegavanja stvaranja svakodnevnih prometnih gužvi,
– izbjegavanja prepreka zbog sanacije od potresa (u Zagrebu i okolici),
– održavanja fizičke distance i
– smanjenja pritiska na javni prijevoz

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Inače, bicikl iliti starija hrvatska riječ: kotur, kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.

Njegova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu; danas se procjenjuje da ima više od 1.000.000.000 bicikala na svijetu.  Usprkos jednostavnosti i raširenosti, jedina domaća literatura koja obrađuje tehničke aspekte bicikla je diplomski rad: Gordan Krpanec – Konstrukcija brdske dvokolice iz 1991. godine.

Također, otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla.

Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine (drezina), a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču.

 

Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanjem sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom.

Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888. godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

Spomenimo i to da je Koprivnica jedini grad u Hrvatskoj koji ima Spomenik biciklu i to u samom središtu grada, ispred Gradske vijećnice. Svećano je otvoren 1. svibnja 2006. godine. Također, uz to na više lokacija po gradu postavljeni su eksponati Muzej bicikala na otvorenom.

Nalaze se na sljedećim lokacijama:

Trg bana J. Jelačića (rondela)
Zrinski trg (ispred Gradske vijećnice)
Nemčićeva (pored zgrade Županije)
Trg mladosti (pored trgovine namještaja)
Trg mladosti (ispred ulaza prema kuglani)
Trg mladosti (pored Osnovne škole “Antun Nemčić Gostovinski”)
Školska ulica (ispred Osnovne škole “Antun Nemčić Gostovinski”)
Školska ulica (preko puta Muzeja grada Koprivnice)