Hrvatska je među rijetkim zemljama u EU u kojima nije dopuštena kućna hemodijaliza iako bi znatno olakšala život za 2500 bubrežnih bolesnika koji tri puta tjedno moraju u bolnicu na otklanjanje toksičnih tvari iz krvi, upozoravaju stručnjaci u povodu Svjetskog dana bubrega, 9. ožujka.

“Još uvijek nemamo odobrenu kućnu hemodijalizu, iako poboljšava kvalitetu života oboljelih i smanjuje njihovu smrtnost”, rekao je Hini Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, koje već duže vrijeme zagovara uvođenje kućne hemodijalize.

Za to je potrebno izmijeniti propise koji određuju da se izvantjelesni krvni optok ne smije obavljati izvan zdravstvene ustanove. Obavljeni su razgovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), a sada je na potezu Ministarstvo zdravstva, poručuje Laganović.

Kućna hemodijaliza jeftinija za zdravstveni sustav

Uređaji za kućnu hemodijalizu jednostavni su za primjenu, a pacijent bi u svom domu mogao odrediti tempo dijalize, uz nadzor liječnika. Ipak, kućna metoda nije pogodna za sve pacijente, već za one koji su dovoljno funkcionalni da mogu naučiti postupak.

“Pacijenti na kućnoj hemodijalizi žive najnormalnije, radno su aktivni i ne ovise o čekanju saniteta, što odnosi mnogo vremena”, ističe Laganović.

Osim niza beneficija za oboljele, uvođenje kućne hemodijalize bilo bi jeftinije i za zdravstveni sustav, što pokazuju iskustva zapadnih zemalja.

Godišnje klasična hemodijaliza jednog pacijenta stoji između 100 i 150 tisuća kuna. Opcija da pacijent dobije na korištenje kućni uređaj koji plaća HZZO, za sustav je jeftinija, kaže Laganović.

Pri toj računici treba uzeti u obzir sve troškove, uključujući prijevoz bolesnika sanitetom u bolnicu. Značajne su i indirektne uštede zbog manjeg broja komplikacija i manje količine lijekova.

Dio bolesnika putuje po 50 kilometara na hemodijalizu u bolnicu

Pročelnica Zavoda za nefrologiju i dijalizu KBC-a Sestre milosrdnice Karmela Altabas poziva na popularizaciju kućne metode nadomještanja bubrežne funkcije kao i na donošenje pravnog okvira za hemodijalizu u kućnim uvjetima.

“Mi smo jedna od zadnjih zemalja u EU koje nemaju mogućnost obavljanja hemodijalize kod kuće, a svuda u svijetu se pokazalo da je to jeftinije za sustav. Pogotovo za to što nam dio bolesnika putuje po 50 kilometara do bolnice “, ističe Altabas.

Važno je, kaže, osigurati da HZZO pokrije sve troškove te metode, te započeti s edukacijom zdravstvenih djelatnika o tome kako educirati i voditi bolesnike na kućnoj hemodijalizi.

HZZO: Potrebno utvrditi cijenu i stručne kriterije

U HZZO-u pak kažu ne mogu utvrditi cijenu kućne hemodijalize za pojedinog pacijenta bez definiranih uvjeta provođenja tog postupka u kućnim uvjetima. Navode i kako je potrebno utvrditi i stručne kriterije koji su bolesnici pogodni za provođenje postupka u kućnim uvjetima, te potrebe i dinamiku stručnog nadzora i kontrola u zdravstvenim ustanovama.

Prema njihovim saznanjima, tek manji broj osoba na hemodijalizi kandidati su za kućnu hemodijalizu. U državama članicama EU to je, kažu, do četiri posto.

Pravni okvir za provođenje medicinske djelatnosti u kućnim uvjetima kao i standardne uvjete za kućnu hemodijalizu utvrđuje Ministarstvo zdravstva. No, iz Ministarstva nisu odgovorili Hini što poduzima po tom pitanju.

Prema procjenama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj oko 300.000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti, a između 3000 i 4000 ih se liječi nekim oblikom nadomjesnog bubrežnog liječenja.

Godišnje na dijalizu kreće oko 600 novih pacijenata

Kronična bubrežna bolest sve je češća zbog loših životnih navika, ali i teškog otkrivanja bolesti zbog čega je zovu – tihim ubojicom, navodi HZJZ.

Laganović navodi da su glavne ugrožene skupine dijabetičari, hipertoničari, pretili te osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Društvo vodi i registar, prema kojemu godišnje na dijalizu kreće oko 600 novih pacijenata. U Hrvatskoj se klasična dijaliza provodi u 49 dijalizinih središta.

Trenutno se oboljele liječi peritonijskom dijalizom, hemodijalizom i transplantacijom bubrega, koja je najbolji način nadomještanja bubrežne funkcije.

U Hrvatskoj se transplantira godišnje oko 120 bubrega, u četiri bolnice – KB-u Merkur, te KBC-ima Zagreb, Rijeka i Osijek.

KB Merkur jedini obavlja transplantaciju bubrega sa živih donora, i vodeći je po broju presađivanja tog organa u Hrvatskoj.