Sveti Petar Čvrstec, nekad veliko naselje višestoljetnog postojanja smjestilo se na najvišoj nadmorskoj visini od 178 metara. Čovjek je na ovim prostorima obitavao još u bakrenom dobu, a naselje Čvrstec koje je ime dobilo po istoimenom potoku koji tuda protječe, prvi puta u dokumentima je zapisano 1309. godine, piše glaspodravine.hr.

Prva crkva se spominje 1334. godine, a pretpostavlja se da je na području stare crkve bio feudalni posjed i kaštel. Za vrijeme turskih osvajanja ovih prostora, utvrdu u Čvrstecu je od napada branio hrvatski plemić i veliki vojskovođa Nikola Jurišić.

cvrstec46

Danas župna crkva svetog Petra i Pavla apostola ponosno stoji na uzvisini sred naselja. U podnožju je veliki vatrogasni dom, a stotinjak metara dalje osnovna škola Grigor Vitez za učenike nižih razreda. Mi smo u naselje došli po sunčanom vremenu, a seosku tišinu povremeno je prekidao samo prolazak marljivih poljoprivrednika na moćnim traktorima te lavež uličnih pasa.

Kako smo saznali, u Sveti Petar Čvrstec ubrajaju se 23 zaseoka koji se prostiru na površini od 21 kilometra kvadratnog. Tako je prema popisu stanovništva iz 1910. godine, Čvrstec sa zaseocima imao čak 1696 stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine, u Svetom Petru Čvrstecu živjelo je 604 stanovnika. Mi smo ovaj puta došli u sam centar sela gdje u tridesetak kuća živi stotinjak stanovnika i u kući nedaleko zgrade osnovne škole razgovarali s Marijom i Mirjanom Hanžeković.

Sestre Hanžeković odrasle su ovdje, a tu su pohađale i osnovnu školu. U Čvrstecu školstvo ima dvjesto godišnju tradiciju, i ovdje je bila škola kada je u Hrvatskoj samo šest sela imalo osmoljetku. Jedno vrijeme u Čvrstecu je kao učitelj radio i Ivan Filipović, poznati ilirski književnik i pedagog. Mirjana Hanžeković srednju školu završila je u Križevcima. Bila je tajnica i koreograf u KUD-u Braco Hanžek. Devedesetih godina proteklog stoljeća radila je u diplomaciji, u konzulatu u Munchenu, a na prošlim izborima bila je i kandidat za župana. Svestrana Mirjana bavi se slikarstvom, a piše i pjesme. Na pitanje o životu u selu, prisjetila se svog odrastanja.

– Ovdje je većina stanovnika živjela od poljoprivrede. Mještani su uzgajali krave, svinje i perad, a za rad na polju, oni bogatiji imali su i konje. Naši roditelji imali su po četiri ili pet krava za mlijeko a imali smo i konje. Ja sam već prije osnovne škole, sa pet godina starosti vodila krave na ispašu, na ‘Popovu livadu’. To je bio crkveni posjed i tamo su pasle krave iz cijelog sela. Sjećam se da je u selo odnekuda dolazilo i kino. U nečijem štaglju bi se razapela plahta i počela bi kino predstava, a u to je vrijeme najgledaniji film u selu bio ‘Samo jedan dan života’ za čijeg su prikazivanja mnogi plakali – prisjetila se Mirjana.

Kazivanju se pridružila i starija sestra Marija. Od nje smo saznali da su tridesetih godina u selu trgovinu držali Židovi čijeg se prezimena ne sjeća te njezin djed Mato Pukec. Djed Mato bio je u Prvom svjetskom ratu zarobljen četiri godine u Rusiji. Govorio je ruski, ali je i cijelu misu znao na latinski. Njegovoj svestranosti nije bilo kraja. Bio je i seoski barbir – nadriliječnik koji je namještao kosti i liječio ljekovitim travama, a liječio je i životinje.

– Kod jednog vjenčanja velečasni se napio pa je djed Mato umjesto njega vjenčao mladence. Bio je i seoski odbornik, a prijatelj mu je bio Stjepan Radić koji je često ovamo dolazio – kazala je Marija. U selu su bili i kovači – Luka Osmanović i Kranjec čijega se imena nije mogla sjetiti. Nakon Drugog svjetskog rata imali su i babicu. Zvala se Maja Cumin, a zvali su je Mamina.

Struju su mještani dobili krajem četrdesetih, ili početkom pedesetih godina, a prvi radio i televizor imao je veterinar Vladimir Lekša i Hanžekovići. Stanko Lesičar kupio je i prvi traktor i dreš (vršilicu). U Čvrstecu je 1934. godine bilo tamburaško društvo pod vodstvom učitelja Franje Zezule, a od tog društva sedamdesetih godina nastalo je KUD Braco Hanžek.

Žitelji su nakon rada u polju ili u vinogradima koji su na Starom brdu, Križnom drvu, i Kukulincu, često večeri provodili zabavljajući se u nečijem dvorištu ili štaglju. Mještani su plesali, a svirali su im Vladimir Hanžeković, Vlado Jambrec, Vlado Babić, Franjo Banfić i Zvonimir Koščak, a kasnije i Vjekoslav Jambrec.

ceredari

Martin Balog i Dragutin Đurasek svirali su sve: na češalj i list, violinu, bisernicu i bugariju, čuli smo od naših sugovornica. Godine 1969. na inicijativu predsjednika DVD-a Mirka Levatića počela je gradnja vatrogasnog doma. Prvu lopatu zakopao je predsjednik, a nastavili mještani, pa su po završetku gradnje zabave održavane u novom domu. Nakon Levatića, predsjednici vatrogasaca bili su Antun Bubek i Vladimir Hanžeković. Danas je na čelu vatrogasaca Damir Barešić, a zapovjednik Antonio Obajgor.

‘Jeste li znali da je Sveti Petar Čvrstec imao prvog putnika na mjesec’, upitala je Mirjana i nastavila: ‘Gotovo u svakom selu nađu se šaljivđije koje slobodno vrijeme krate nepodopštinama. Tako su jednom ‘pod gasom’ nagovorili lokalnog naivca da će ga poslati na mjesec. Naš je Bandrčko ušao u bačvu pod kojom su zapalili barut, bačva je nakratko odletjela u zrak, on se sav ‘spotrl’. Imali smo mi i padobranca. Zvonc Ištukov skakao je sa visine kišobranom umjesto padobrana, i pri slijetanju slomio nogu – ispričala nam je Mirjana

Naselje je asfaltirano 1992. godine, a imalo je matični i poštanski ured, liječničku i zubarsku ordinaciju te veterinarsku stanicu. Danas zgrada ambulante čiju izgradnju su mještani platili samodoprinosom, stoji prazna i propada, obrasla visokom travom i grmljem. Veterinarska stanica još uvijek radi, u naselju je trgovina i dva caffe bara, a mještani imaju i svoje groblje i mrtvačnicu.

U školi je dvadesetak učenika nižih razreda iz okolnih mjesta, no iz samog Čvrsteca je samo dvoje učenika. Poljoprivrednom proizvodnjom ozbiljnije se bave Darko Remuš i Mladen Carević. Osim vatrogasaca, nositelji društvenog života su i nogometaši NK Čvrstec.cvrstec

Tu su rođeni dječji pisac Zvonimir Balog, poznati „varoški sudac“ i glumac Slavko Balog, i Leonarda Balog koja je prošle godine proglašena najboljom hrvatskom nogometašicom. Naselje administrativno pripada općini Sveti Ivan Žabno.

U Čvrstecu je rođen i Franjo Bregović, otac Gorana Bregovića. Ipak, selo ima samo struju i telefon, a nema plin, vodovod niti kanalizaciju. Najstariji mještani su Vladimir Balog i Anton Bubek, a najmlađa stanovnica je dvomjesečna Lucija Vinković.