Spomen ploča Antunu Toniju Šrameku povodom 10. obljetnice smrti danas je svečano otkrivena na ulazu u Etnografsku zbirku u zgradi Općine Sveti Ivan Žabno, a koju je svojedobno Šramek i utemeljio.
Inicijator postavljanja spomen ploče je Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja” Zmajski stol u Križevcima, a čiju je inicijativu u potpunosti podržala i poduprla Općina Sveti Ivan Žabno.
Tomo prilikom načelnik Nenad Bošnjak kazao je kako ovo mjesto najdublje govori o životnom djelu Antuna Tonija Šrameka.
– Najtrajniji trag njegova rada stoji upravo ovdje, ispred etnografske zbirke koju je vlastitim rukama stvarao. Više od 700 predmeta , brižno prikupljenih u svakom kutku našega kraja, svjedoče o životu naših predaka. Antun Toni Šramek ostavio je naslijeđe koje nadilazi jedan ljudski vijek. Bio je učitelj, pedagog, ravnatelj i prosvjetni savjetnik, ali iznad svega čovjek koji je razumio da identitet jedne zajednice živi samo ako ga čuvamo i prenosimo. Zahvaljujući njegovoj stručnosti i upornosti, ova je zbirka 1991. godine stavljena pod preventivnu zaštitu spomenika kulture, čime je službeno potvrđena njezina iznimna etnografska, povijesna i kulturna vrijednost.
Njegov rad nadilazio je etnografsko područje. Otkrio je i potaknuo istraživanje arheološkog lokaliteta Brezovljani. Brojna priznanja koja je dobio govore o njegovoj veličini, ali nijedno ne govori jasnije od ovoga mjesta pred kojim danas stojimo. Ovdje najzornije vidimo tko je bio – čuvar baštine, istraživač i neumorni svjedok svega što čini naš zavičaj. Neka ova spomen ploča bude trajni znak zahvalnosti čovjeku koji je čuvao našu prošlost kako bi budućnost imala svoj korijen – rekao je Bošnjak.
Pročelnik Zmajskog stola u Križevcima Zvonimir Ištvan rekao je kako su danas otkrili spomen ploču u čast izuzetnom čovjeku, priznatom i istaknutom prosvjetnom radniku i pedagogu.
– Jedan od ciljeva Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja ” je podsjećanje, čuvanje uspomena i obilježavanje poznatih događaja iz povijesti hrvatskog naroda te ukazivanje na značajne ljude koji su svojim radom i djelovanjem zadužili malu sredinu, ali i Hrvatsku u cjelini. Jedan od takvih znamenitih Hrvata je Antun Toni Šramek koji je svojim radom dao veliki pečat svojoj zajednici, ali i Hrvatskoj u cjelini. Antun i ja smo se upoznali prije 15-godina kada sam ga kontaktirao zbog njegovog istraživanja lokalne povijesti. Kada smo razgovarali o knjigama, govorio bi da su najbolje one knjige koje imaju tvrde korice – rekao je Ištvan i najavio otkrivanje spomen ploče pečuškom biskupu Janosu Panonijusu u siječnju.
U glazbeno-scenskom dijelu svečanosti nastupila je tamburaška i floklorna skupina OŠ “Grigor Vitez” Sveti Ivan Žabno, koji su izveli djela “Istekla je iza gore” i “Hajde braćo da idemo”. Za folklornu i tamburašku skupinu djela je odabrala Renata Lusavec, koja je ujedno voditelj plesa i koreograf folklorne skupine škole. Voditeljica folklorne i tamburaške kupine škole, te voditeljica pjevanja je Višnjica Radić.
Učenice 6.c razreda Ana Beljo i Adela Kopjar predstavile su Šramekov rad kroz scenski dijalog nastao prema njegovim knjigama Dah duše (2013.), Naše selo naši ljudi (2015.), Djedove priče (2011.) i Kak bi naši stari rekli (2008.). Dijalog je oblikovala učiteljica hrvatskoga jezika Ivančica Sudinec.
Antun Toni Šramek (Sveti Ivan Žabno, 2. 12. 1928. – Bjelovar, 6. 12. 2015.) priznati i ugledni učitelj, nastavnik, pedagog i prosvjetni savjetnik završio je osnovnu školu i četiri razreda gimnazije u Bjelovaru. U Križevačkoj učiteljskoj školi stekao je zvanje učitelja, a na Pedagoškoj akademiji diplomirao je razrednu nastavu.
Svoj radni vijek proveo je radeći kao učitelj u osnovnoj školi, pedagog, direktor te kao prosvjetni savjetnik u Zavodu za prosvjetno-pedagošku službu pri Ministarstvu prosvjete i školstva Republike Hrvatske. U svom djelovanju poticao je rad raznih društava poput: kulturno-umjetničkih, sportskih, vatrogasnih, lovačkih kao i svih ostalih u svom okruženju. U Svetom Ivanu Žabnu skupio je preko 700 predmeta te osnovao Etnografsku zbirku koja i danas privlači mnoštvo ljubitelja starina.
Zbirka je zbog izuzetnog značenja stavljena pod zaštitu tadašnjeg Ministarstva kulture Republike Hrvatske, kao spomenik kulture. Osim toga, Šramek je otkrio i inicirao sustavno istraživanje arheološkog naselja Brezovljani. Pisao je radove, brošure i knjige iz područja povijesti kulturnog i društvenog života te etnologije svojeg zavičaja.
Za svoj rad je dobio brojne nagrade, priznanja i odlikovanja: Lovačka odlikovanja III., II. i I. reda, Državna nagrada Ivan Filipović, Red hrvatskog pletera “za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana” i mnoge druge. Uz sve to dobitnik je i nagrade za životno djelo Koprivničko-križevačke županije.























