Izložba “Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću”, krajnji rezultat trogodišnjeg projekta “Hodočašća – europske poveznice”, otvara se 3. prosinca u Muzeju grada Zagreba.
Zamišljena kao svojevrsna karta Europe na kojoj valjkasti postamenti tlocrtno simboliziraju točku, odnosno, poziciju hodočasničkog odredišta na geografskoj karti, izložba putem fotografija i tekstova donosi najznačajnije podatke o pojedinom svetištu.
Među ostalim, predstavljen je oltar iz Sonntagberga, slikovni prikaz legende o čudu koje se desilo zagovorom Marije na današnjoj Svetoj Gori kod Nove Gorice, milosni kip Marije iz Marije Bistrice.
Svako od hodočasničkih odredišta argumentirano je medaljicom donesenom iz njega, a zemljopisna karta s označenim mjestima hodočašćenja sažima izloženi sadržaj.
Na temelju medaljica, koje prikazuju sveca, milosnog kipa ili slike koje vjernici časte u nekom svetištu, moguće je prepoznati u koja su svetišta hodočastili, a govore i o mjestima koja su hodočasnici pohodili kako bi svjedočili, produbili te pročistili svoju vjeru i štovanje.
U konceptu Borisa Mašića, izložba se zasniva na činjenici da je s dvije zagrebačke povijesne lokacije, Dolac i Remete, baštinjeno 210 primjeraka religijskih medaljica, kao omiljenog predmeta iskazivanja pobožnosti, od kojih je njih sedamdesetak tijekom 17. i 18. stoljeća donešeno u Zagreb iz 22 europska hodočasnička odredišta.
“Podatak da su među njima 22 marijanska svetišta, uz činjenicu da je u Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici tada postojalo mnoštvo mjesta gdje se Marija častila, rječito govori o omiljenosti kulta Blažene Djevice Marije među tadašnjim stanovništvom”, ističe se u najavi izložbe.
Medaljice su u Remetama pronađene u grobovima pored crkve u koja su tijekom 17. i 18. stoljeća pokapani žitelji tadašnjeg pavlinskog samostana, kao i njegovi dobročinitelji, a ostale u kripti crkve sv. Marije na zagrebačkom Dolcu.
Uoči otvorenja izložbe u Muzeju grada Zagreba održat će se stručni skup “Hodočašća – europske poveznice”, koji tematizirana povijest hodočašća, kulturološke učinke hodočašćenja, povijesne izvori za proučavanje toga fenomena te usporedbe zagrebačkih sa slovenskim hodočasničkim odredištima 17. i 18. stoljeća. Na skupu sudjeluju Zoran Ladić, Ana Azinović Bebek, Darko Knez i Branka Molnar.
Izložba će biti otvorena do 31. siječnja.
(Hina)
fah