Povijesno društvo Križevci i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima organizira znanstveni skup “Krvavi sabor križevački i hrvatske zemlje u 14. i 15. stoljeću”, a koji će održati u subotu, 3. lipnja u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci.

Nezadovoljni vladanjem hrvatsko-ugarskog kralja Žigmunda kao i činjenicom da je doživio poraz od turske vojske te se nije znalo je li uopće živ, hrvatski narod 1396. godine za novog kralja izabire napuljskog kralja Ladislava. Time se stvara hrvatska liga koju predvodi ban Stjepan Lacković.

Kralj Žigmund je, međutim, preživio bitku s Turcima i želi pomirbu s hrvatskim velikašima. U tu svrhu saziva sabor u Križevcima 27. veljače 1397. godine, najvjerojatnije u crkvi Svetog križa. Ban Lacković odazvao se pozivu pa je, budući da je uživao kraljevu zaštitu, s plemićima ostavio oružje ispred mjesta održavanja sabora, a vojsku izvan grada. Uslijedila je burna rasprava tijekom koje je ban Lacković optužen za izdaju u posljednjoj bitci s Turcima. Uslijedio je krvavi epilog u kojem su kraljevi vazali pobijedili bana Lackovića i hrvatsko plemstvo.

Na vijest o pogibiji bana i plemića hrvatska vojska pohitala je u Križevce i započela je bitka sa Žigmundovim pristašama. Žigmund, međutim, uspijeva pobjeći u Ugarsku, a sve posjede bana Lackovića daruje svojim podanicima. Vijest o zbivanjima na saboru u Križevcima odjeknula je hrvatskim zemljama, a i danas se taj događaj naziva „krvavi križevački sabor“ koji je ovjekovječio i Oton Iveković freskom u križevačkoj crkvi Svetog križa.

PROGRAM SKUPA

8.30h – okupljanje u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci

9.00h – otvaranje skupa, pozdravni govori i proglašenje počasne članice Povijesnog društva  Križevci

9.30 – 10.30h izlaganja

  1. Križevci u 14. stoljeću – dr.sc. Ivan Peklić, znanstveni suradnik i Matej Bunta, edu. povijesti
  2. „Krvavi Sabor u Križevcima“ 1397. u povijesnim vrelima i historiografiji – dr. sc. Željko Karaula, znanstveni suradnik
  3. Gradišta u široj okolici Križevaca: arheološki prilog poznavanju plemstva srednjovjekovne Križevačke županije – dr. sc. Tatjana Tkalčec, viša znanstvena suradnica, naslovna docentica

10.30 – 10.50h pauza

10.50 – 11.50h izlaganja

  1. Zapleti i odnosi u hrvatskim zemljama u doba Krvavog sabora križevačkog – Mark Gjokaj, spec. politikolog; dipl oec.
  2. Ugarski palatin Nikola II. Gorjanski u Hrvatsko-Ugarskoj povijesti – Dr PhD Lásló Heka, prof.
  3. Opasni anakronizmi Krvavog sabora – Hrvoje Petrović, edu. pedagogije i povijesti

11.50 – 12.15h rasprava

12.15 – 15.00 pauza za ručak

15.00 – 16.00h izlaganja

  1. Odnos Sigismuda Luksemburškog i Barbare Celjske prema pavlinskom redu u kasnosrednjovjekovnoj Slavoniji – dr. sc. Silvija Pisk, znanstvena suradnica
  2. Pavlinski samostan u Špišić Bukovici – Dejan Pernjak, mag. hist. i Vlatko Smiljanić
  3. Baltazar Alapić – slavonski podban i gospodar Velikog Kalnika –Ozren Blagec, dipl. povjesničar

16.00 – 16.10h pauza

16.10 – 16.50h izlaganja

  1. Romi u hrvatskim zemljama u 14. i 15. stoljeću – dr. sc. Danijel Vojak i Neven Kovačev, univ. mag. hist.
  2. Hidrološki zahvati članova viteškog reda Zmajonošaca u Slavoniji i Srijemu: pogled u vrela kao priprema za georadarske pokuse – prof. dr. sc. Damir Varevec, dipl. ing. građevine, dekan Građevinskog fakulteta u Osijeku i Zdenko Samaržija, prof. filozofije i povijesti

16.50 – 17.15 rasprava i zatvaranje skupa

prigorski.hr

foto: Zdenko Balog