Studenti vegani će ispred SC-a u Zagrebu u četvrtak nuditi vegansku hranu kolegama.
Od podneva će na štandu ispred restorana Studentskog centra nuditi degustaciju veganskih jela kakve bi htjeli vidjeti u menzama, širiti glas o novoj anketi o uvođenju veganskih obroka u studentske restorane te skupljati potpise za peticiju za uvođenje veganskih obroka u sve javne institucije.
Iako udruga Prijatelji životinja još od 2001. godine pokušava inicirati uvođenje veganskih jela u studentske restorane i menze, oni još uvijek na svojim jelovnicima nude samo slabe vegetarijanske opcije. Zanimljiva je činjenica da bi mnoge od vegetarijanskih opcija koje menze nude mogle lagano postati veganske kada bi se samo iz pripreme izostavili sporedni sastojci – primjerice, kada bi se sojini medaljoni pohali bez jaja ili da se u povrtne juhe doda biljno mlijeko umjesto kravljeg.
„Obroci koji sadrže proizvode životinjskog podrijetla su dominantno kulturno uvjetovani u našem društvu pa se podrazumijeva da ljudi koji jedu meso žele jesti doslovno u svakom obroku, što nije istina. Ipak, sve više ljudi, posebno mlađe generacije, postaje svjesno neodrživosti ovakvog načina prehrane te se na nju odlučuje iz zdravstvenih razloga ili ljubavi prema životinjama. Osim toga, mnogi studenti koji nisu vegani željeli bi uživati u veganskim obrocima jer je takva opcija poželjna svima”, objašnjavaju iz udruge Prijatelji životinja.
Oksfordska istraživanja navode da bi veganska prehrana znatno reducirala poljoprivredna zemljišta jer se velika većina zemljišta koristi za uzgoj hrane za životinje. Naime, uzgoj životinja zauzima 83 % našeg ukupnog poljoprivrednog zemljišta, a proizvodi samo 18 % našeg kalorijskog unosa. Veliki broj istraživanja potvrdio je izvjestan broj zdravstvenih prednosti veganskih obroka. Nekoliko studija izvijestilo je da veganska jela pružaju više vlakana, antioksidanata, kalija, magnezija, folata i vitamina A, C i E, a prema Nacionalnom institutu za rak, konzumiranje hrane na biljnoj osnovi smanjuje rizik od nekoliko vrsta raka uključujući rak želuca, pluća, usta i grla.
„Iz navedenih razloga mladi ljudi, kao nositelji kulturnih promjena i socijalnog razvoja, sve radije odabiru hranu koja se zasniva na biljnoj osnovi i rado bi iz ponude odabrali veganski obrok umjesto neveganskog, naravno, kada bi takvog kvalitetnog obroka u studentskim menzama bilo. Nema razloga da se bilo tko osjeća diskriminirano ili zakinuto jer nema opciju pojesti cjelovit obrok u menzi te se mora snalaziti, nositi obroke od kuće ili jesti samo salatu i priloge”, ukazuju Prijatelji životinja.
„Nisam sigurna je li nedostatak veganskih obroka u menzama stvar nemara nadležnog ministarstva za studente ili neučinkovitosti provedbe ranije donesenih odredbi, no jedno je sigurno – nužna je reforma sadašnjeg sustava i uvođenje veganskih obroka u sve javne institucije”, izjavila je Ana Špac, studentica socijalne pedagogije.
„Biljne namirnice mogu se naći i u najmanjim supermarketima, a porastom potražnje smanjila se njihova cijena. Ipak, mi studenti bili bi zadovoljni i najjednostavnijim obrocima kao što su povrtna variva, mahunarke, tjestenine s umakom od gljiva, pite, rižota, jela od krumpira itd. Mnoge namirnice od kojih bi se mogla napraviti dobra i ukusna veganska jela već se nalaze u smočnicama studentskih restorana”, dodaje Dominica Firšt, studentica filozofije.
Dok su u Berlinu studentske menze postale potpuno veganske, u Hrvatskoj je još 2021. osnovano povjerenstvo koje bi radilo na novom Pravilniku o studentskoj prehrani, no postupak je privremeno odgođen. Hrvatska također govori o niskougljičnoj strategiji s ciljem reduciranja emisija, za što je glavni uzrok uzgoj životinja za hranu. Uvođenje veganskih obroka u menzama mogao bi biti jednostavan način za ukazivanje na prednosti proizvodnje namirnica biljnog podrijetla.
Više informacija o uvođenju veganske opcije i anketa o uvođenju veganskih obroka u studentske menze nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
