Klimatske promjene, ubrzana digitalizacija, migracije i starenje radne snage danas snažno mijenjaju način rada i svakodnevni život zaposlenih te sve izraženije utječu na mentalno zdravlje radnika u gotovo svim sektorima, upozoreno je na skupu posvećenom psihosocijalnim rizicima u kontekstu suvremenih kriza.
Stručni skup “Psihosocijalni rizici u kontekstu suvremenih kriza – izazovi starenja, klimatskih promjena, migracija i digitalne transformacije” održan je u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), pod pokroviteljstvom Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu.
Sudionici su otvorili ključna pitanja o tome kako suvremene krize oblikuju radna mjesta budućnosti te kako, u uvjetima stalnih promjena, očuvati i unaprijediti mentalno zdravlje zaposlenih, iz perspektive zaštite zdravlja radnika.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak upozorio je kako smo suočeni sa starenjem populacije u cijeloj Europskoj uniji uz dotok stranih radnika i migranata i digitalnom transformacijom što sve utječe na mentalno zdravlje ljudi, poglavito radno aktivne i starije populacije.
Jedini način rješavanja tog pitanja je zajednički, interdisciplinarnom i intersektorskom suradnjom utvrditi na koji način se uhvatiti u koštac s tim izazovima, poručio je.
Jedan od globalnih izazova jest i kako prevenirati utjecaj klimatskih promjena na zdravlje radno aktivne, starije i dječje populacije. Primjerice, toplinski valovi će povećati korištenje usluga hitne medicinske pomoći i sustav javnog zdravstva treba na njih pravodobno upozoriti i dati upute kako se s njima nositi.
Zdravlje građana ne bi trebalo biti samo pitanje zdravstvenog sustava nego svih društvenih segmenata koji pitanje zdravlja inkorporiraju u svoje politike. Isto tako, potrebna je interdisciplinarnost u tome kako pronaći odgovore na izazove, jer liječnici nisu jedini koji utječu na zdravlje ljudi, rekao je Benjak.
Specijalistica medicine rada (HZJZ) Karmen Bradvica Kelava upozorila je da se digitalizacijom rada javljaju poremećaji vida i mišićno-koštanog sustava, ali i mentalne teškoće, poput nomofobije, odnosno straha od gubitka mogućnosti uporabe mobitela, poremećaja spavanja, ovisnosti o internetu i sjedilačkog načina života koji dovodi do dijabetesa i pretilosti.
Digitalizacija rada omogućava smanjenje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i broja dana privremene nesposobnosti za rad. No, s druge strane rad na izdvojenim mjestima dovodi do rada izvan predviđenog radnog vremena i sveprisutnosti posla, socijalne izolacije, gubitka kontrole nad poslom i povećanog pritiska.
Upozorila je da se psihički poremećaji ne priznaju kao profesionalne bolesti, jer nisu na Listi profesionalnih oboljenja.
Načelnica Sektora za rad Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin rekla je kako je bitno da je radno mjesto na kojem radimo sigurno i da nije izvor stresa i psihosocijalnih rizika te da nam je potrebna izvjesnost, a ne neizvjesnost.
Podsjetila je da su novi oblici rada uključeni u radno zakonodavstvo te da slijedi prenošenje direktive EU u nacionalno zakonodavstvo o poboljšanju radnih uvjeta za platformski rad koji je specifičan jer se njegov velik dio upravlja algoritmima što je dodatan stres onima koji rade na takav način.
Najavila je i pokretanje kampanje Zajedno za mentalno zdravlje na radu.