Dvotjedna speleološka ekspedicija u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, koja je završila u nedjelju, utvrdila je značajno smanjenje razine leda što je moguća posljedica klimatskih ekstrema zadnjih desetak godina, priopćeno je iz Speleološkog odsjeka Velebit.
U ekspediciji koju je su vodila speleologinja Valentina Plemenčić i u kojoj su sudjelovala 53 speleologa, istraživano je 36 speleoloških objekata, većinom jama, od toga sedam sa stalnim ledom.
Kako je izjavio voditelj znanstvenih istraživanja Dalibor Paar, u gornjem dijelu najdublje hrvatske jame – jamskog sustava „Lukina jama – Trojama“ duboke 1431 metra, razina leda se od 2022. do 2024. godine u dvorani na 70 metara dubine spustila za oko dva metra.
U jami Xantipi situacija je još ekstremnija. Površina leda dimenzija 75 x 35 metara debljine 7,4 metra, koja se 2021. nalazila na dubini od oko 100 m, u potpunosti je nestala. Led se u toj jami zadržao samo na većoj dubini, kaže Paar.
U jami Varnjači zabilježena je najniža do sada razina leda na dubini od 100 metara. Speleolozi su zatekli 6,6 metara debeo led, koji bi, smatraju, ako se trend taljenja nastavi, mogao nestati kroz par idućih godina.
U 523 metara dubokoj Ledenoj jami u Lomskoj dulibi – koja nosi naziv po pojavi leda – led je gotovo u potpunosti nestao.
Starost leda u jamama Sjevernog Velebita procjenjuje se na oko 400-500 godina s mogućnostima da je na nekim lokacijama puno stariji.
Pored istraživanja stanja leda tijekom ekspedicije pronađeno je 20 do sada nepoznatih speleoloških objekata, što govori o neistraženosti Velebita. U jednoj od najperspektivnijih jama „PT6“ speleolozi su došli do dubine od 300 metara, čime nije završeno istraživanje ove jame.
Taljenje leda i drugi klimatski ekstremi predstavljaju nove izazove u speleološki istraživanjima dubokih jama, zaključuje se u priopćenju SO Velebit u nedjelju.