Srpsko narodno vijeće (SNV) prisjetilo se u srijedu u povodu 28. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja svih pripadnika srpskog, hrvatskog i drugih naroda koji su ostali bez bližnjih i zavičaja te upozorilo na prisutnost nepriznavanja prava i širenja antisrpskih osjećaja i govora mržnje.
“Postupci netolerancije, diskriminacije, nepriznavanja zajamčenih prava (na pismo i obrazovanje) ili njihovo osporavanje (na političku participaciju) te širenje antisrpskih osjećaja i govora mržnje još uvijek su prisutni, a samo je njihov intenzitet promjenjiv”, ističe se u izjavi sjećanja koju potpisuje predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.
Tome, kažu značajno doprinose državne politike sjećanja i njihove komemorativne prakse. “Zbog njih, oni koji su manjina nerijetko žive u strahu od komemoriranja vlastita stradanja”, dodaje se i poručuje kako teret obnove kulture mira i pomirenja u Hrvatskoj, ali i drugdje, i dalje je u najvećoj mjeri na manjinama, naročito na srpskoj manjini.
SNV se kao i u povodu ranijih godišnjica prisjetilo svih pripadnika srpskog, hrvatskog i drugih naroda, koji su privremeno ili trajno ostali bez svojih zavičaja, bližnjih i imovine u ratnim godinama koje su prethodile ljetu 1995., te svih Hrvata i Srba koji su „ubijeni, zlostavljani, protupravno zatvarani, zastrašivani, protjerani”.
Prisjetili su se i žrtava srpske nacionalnosti u Hrvatskoj koji teško ostvaruju pravo na status civilnih žrtava rata. Otežavanje priznanja tog prava, navodi SNV, još je jedna u nizu loših praksi u poštivanju prava pripadnika manjina i prijeti da zakonom zajamčeno pravo svim civilnim žrtvama rata za srpske žrtve postane izvor novih trauma i mrtvo slovo na papiru.
Gotovo je ista stvar sa suđenjima za ratne zločine počinjenim nad civilima i ratnim zarobljenicima srpske nacionalnosti, stoji u izjavi i napominje kako u mnogim slučajevima postupci nisu ni pokrenuti ili su prekinuti.
„S ratnim stradanjem naših sugrađana Hrvata u svojem sjećanju suosjećamo kao i sa stradanjem naših sunarodnjaka Srba. Zbog takvog suosjećanja možemo biti gdje smo danas, a istovremeno biti tamo gdje nismo, a trebali bismo biti – na svakom mjestu nedužnog stradanja bilo koje grupe, bilo kojeg naroda”, poručili su iz SNV-a.
U izjavi sjećanja koja se čita na sjednicama svih srpskih vijeća u znak sjećanja na egzodus Srba i sve stradale u ratu zaključuje se da će Srbi u Hrvatskoj otpor diskriminaciji i nepravdi i dalje pokazivati otpornošću na mržnju i odgajanjem budućih generacija u poštovanju i solidarnosti sa susjedima.