U četvrtak, 21. travnja s početkom u 19 sati služit će se sveta liturgija u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, u spomen na stotu obljetnicu rođenja za nebo blaženog Karla Austrijskog, posljednjeg austrijskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja.
Liturgiju će predvoditi mons. Milan Stipić, vladika križevački, a uz Križevačku eparhiju suorganizatori ovog spomena su Bratstvo bl. Karla Austrijskog i Hrvatska udruga za beatifikaciju kraljice Zite.
Karlo I. Austrijski rođen je 17. kolovoza 1887. u dvorcu Persenbeugu u Donjoj Austriji. Roditelji su mu bili nadvojvoda Otto Franjo Josip Austrijski i princeza Marija Josipa Saska. Kralj Franjo Josip I. bio je brat njegovog djeda. U vrijeme njegova rođenja Franjo Josip I. je bio vladar Austro-Ugarske Monarhije, dokle je njegov stric Franjo Ferdinand postao prijestolonasljednik Monarhije dvije godine nakon njegovog rođenja, 1889. godine.
Karlo I. je od malih nogu bio odgajan kao pobožni katolik. Karlo I. nije bio blizak sa svojim praujakom kraljom Franjom Josipom I. S Franjom Ferdinandom također nije bio u bliskim odnosima, a razlike među njihovim suprugama su doprinosile postojećim tenzijama. Iz istih razloga Karlo I. do ubojstva Franje Ferdinanda nije imao uvid u državničke poslove, niti je bio predodređen za visoku političku dužnost.
Karlo I. je zasjeo na tron Austro-Ugarske Monarhije 30. studenoga 1916. godine, nakon smrti kralja Franje Josipa I. 2. prosinca 1916. preuzeo je titulu Vrhovnog zapovjednika Austro-Ugarske vojske od nadvojvode Fridriha. Dana 3. listopada 2004. godine, Papa Ivan Pavao II. je Karla proglasio blaženikom, zbog njegovih mirovnih nastojanja tijekom Prvog svjetskog rata.
Proces za Karlovu kanonizaciju se vodio još od 1949. godine, ali je ovaj potez ipak izazvao niz suprotstavljenih reakcija, posebno u nekadašnjim zemljama Antante. Karlov sin Otto von Habsburg, službeni prijestolonasljednik Austro-Ugarske krune, niz godina je bio zastupnik u Europskom parlamentu.
