Najveći iskorak u sustavu socijalne skrbi 2024. je primjena Zakona o inkluzivnom dodatku koji objedinjuje četiri naknade, a u fokusu javnosti često su bile i teme vezane za mirovinski sustav s obzirom na relativno niske mirovine, a sve veće troškove života.
Ove godine na snagu je stupio dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku koji je objedinio osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom. Iznos naknade je od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o kategoriji i razini potpore, što je znatno više u odnosu na zbroj pojedinačnih naknada koje su korisnici prava prije mogli ostvariti.
Početkom godine krenulo je izdavanje i isporučivanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom, koje je Hrvatska uvela kao prva država EU, a kojima se osobama s invaliditetom olakšava s pristup brojnim pogodnostima i pravima.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u rujnu prošle godine razriješena je dužnosti prije isteka mandata na osobni zahtjev, a tu dužnost ove je godine preuzeo Darijo Jurišić. Podnašajući Saboru izvješće o radu, Jurišić je upozorio kako se problemi osoba s invaliditetom ponavljaju se iz godine u godinu te su pred njima još uvijek brojne prepreke u društvu, pri zapošljavanju i školovanju.
Na probleme su upozoravali i roditelji djece s teškoćama u razvoju iz Udruge Sjena koji su ukazali kako preko 24.000 djece s teškoćama u razvoju nema sustavnu rehabilitaciju i habilitaciju ni u zdravstvenom sektoru, ni sustavu socijale.
U studenom je javnost šokirala vijest o tragediji u riječkom Centru za rehabilitaciju koja se dogodila krajem rujna kada je maloljetnik s poteškoćama umro u podružnici Centra jer se ugušio komadom hrane.
Inspekcijskim nadzorom utvrđeni su propusti u radu te ustanove i da je do smrti došlo sumnjom na nemar jer je dijete dva i pol sata bilo bez nadzora radnika. Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić poručio je kako je to bacilo ljagu na cijeli sustav. Ravnateljica Centra Iva Letina dala je ostavku, a ministar je kasnije rekao kako se podružnica Centra Kraljevica-Oštro zatvara.
Tragedija se dogodila i u srpnju kada je umirovljeni vojni policajac u daruvarskom Domu za starije i nemoćne ubio šestero ljudi, a dva mjeseca kasnije umrla je i sedma žrtva.
Upitan je li dom prošao sigurnosne provjere, ministar je tada naveo kako je inspekcija bila u domu desetak dana prije tragedije i da “nikakvi vidljivi nedostaci po pitanju smještaja korisnika i pružanja socijalne usluge, nisu utvrđeni”.
Mini mirovinska reforma i dva prosvjeda
Uslijed osjetnog povećanja troškova života, aktualna tema tijekom godine bili su i umirovljenici čije su probleme političari iskorištavali tijekom predizbornih kampanja.
Od ove godine podignuta je nacionalna naknada za starije osobe na 150 eura, podignuo se prihodovni cenzus te se smanjio uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj.
Nastupila je i “mini” mirovinska reforma, odnosno izmjene četiri zakona o drugom mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima. Također su ukinuta i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade.
Dok Vlada tvrdi kako mirovine rastu, oporba tvrdi kako realnog rasta standarda umirovljenika nema i da su zbog inflacije mirovine zapravo izgubile na vrijednosti.
S time se slažu iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) koji su listopadu i prosincu organizirali dva prosvjeda protiv siromaštva umirovljenika na glavnom zagrebačkom trgu. Tražili su povećanje mirovina i ispunjenje obećanja da prosječna mirovina iznosi 60 posto prosječne plaće. Piletić je pak njihov prosvjed nazvao “političkim igrokazom minorne stranke”.
Najavljene izmjene mirovinskog zakona
U 2024. je počela izgradnja 18 novih Centara za starije osobe, a plan je da svi centri budu dovršeni sredinom 2026. Njima se šire kapaciteti za gotovo novih 2000 kreveta koji će donekle smanjiti pritisak na postojeće domove za starije, a pružat će i izvaninstitucionalne usluge.
Također su najavljene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje će iduće godine, između ostalog, obuhvatiti novu formulu usklađivanja mirovina u omjeru 85:15, umjesto sadašnjeg 70:30 u korist povoljnijeg indeksa, a uz to, uvest će se tzv. 13. mirovina u vidu godišnjeg dodatka na mirovine koji će biti vezan uz godine radnog staža.
U 2024. s radom je započela Akademija socijalne skrbi – javna ustanova osnovana u okviru reforme socijalne skrbi radi organiziranja i provedbe cjeloživotnog stručnog usavršavanja radnika u sustavu.
Krajem godine, Sabor je donio Zakon o privremenom uzdržavanju kojim se osniva alimentacijski fond u svrhu pomoći djeci čiji roditelji, obveznici uzdržavanja, ne plaćaju alimentaciju, povećava iznos potpore privremenog uzdržavanja te produžuje njezino vremensko trajanje.
Zakon koji stupa na snagu 1. siječnja, pozdravili su saborski zastupnici, pravobraniteljica za djecu te udruge jer rješava neka pitanja koja su bila problem kod provedbe ranijeg zakona, no tijekom rasprava su upozoravali i na neke nelogičnosti.