• Susjed je prije dvije godine primijetio da ima neuobičajeno puno stršljana te je otišao pogledati u dvorište jesu li možda tamo. Jedva je uspio izvući živu glavu i pobjeći koliko ih je bilo – istaknuo je Bedeković

I ovog ljeta nastavlja se agonija Vladimira Bedekovića i njegova majka Nevenka iz križevačkog prigradskog naselja Većeslavec. Naime, oni već nekoliko godina imaju problema sa susjednom parcelom koja izgleda više kao netaknuti dio prašume nego kao dvorište.

Vlasnik sporne parcele je Đuro Turković, teško pokretni štićenik Centra za socijalnu skrb koji je više od dvije godine smješten u udomiteljsku obitelj.

– Dvorište je puno životinja, od zmija, guštera, štakora, miševa i tko zna što još postoji u tom dvorištu. Nekoliko puta sam čak vidio i lisicu kako je izašla iz dvorišta. Susjed je prije dvije godine primijetio da ima neuobičajeno puno stršljana te je otišao pogledati u dvorište jesu li možda tamo. Jedva je uspio izvući živu glavu i pobjeći koliko ih je bilo – istaknuo je Bedeković.

Kako nitko o dvorištu ne brine, naglašava Bedeković, dvorište je postala prava džungla.

– Otkako je prije dvije godine otišao u udomiteljsku obitelj, nitko se više ne brine o parceli. I prije je bilo dvorište zapušteno jer ga on, zbog svoje bolesti, nije mogao previše uređivati, ali koliko-toliko ga je čistio te nikada nije bila takva džungla kao što je posljednjih nekoliko godina – naglašava Bedeković.

Istaknuo je kako je zimi još donekle dobra situacija jer flora i fauna miruje pa i nema problema. No, dodao je, problemi nastaju u proljeće i traju sve od kasne jeseni kada je biljni i životinjski svijet najaktivniji. Inače, Vladimir živi sa svojom 84-godišnjom majkom koja je teško pokretna te hoda pomoću štaka.

– Zbog raznih životinja, posebno zmija majka se boji izaći van i po dvorištu. Prošlo ljeto kada je izašla na malo van na pragu je vidjela guštera kako iz posude koja je bila pokraj bunara pije vodu, tada se tako uplašila da se bojala cijelo ljeto izaći na dvorište. Ni ovo ljeto ne boravi vani osim ako nisam ja u blizini – istaknuo je Bedeković.

Ispričao je kako su se za pomoć još prošle godine obratili Mariji Mraz, predsjednici Udruge osoba s invaliditetom Bolje sutra, jer je njegova majka članica. I on i Mraz su, napominje, u nekoliko navrata molili komunalnog redara da riješi problem zapuštenog dvorišta, čak su i kontaktirali Centar za socijalnu skrb Križevci, no sve bezuspješno.

Iz Grada Križevaca kratko su nam poručili kako je Grad nadležan samo za održavanje imovine u gradskom vlasništvu.

– Nekretnina koju spominjete nije u vlasništvu Grada, a na istu je stavljena zabilježba tražbine u korist Republike Hrvatske obzirom se radi o štićeniku Centra za socijalnu skrb Križevci, te kao takvom ne upravlja Grad. Grad je nadležan samo za održavanje imovine u gradskom vlasništvu, a ne i privatne imovine, osim kada nakon smrti vlasnika, Grad nasljeđuje imovinu jer nije bilo drugih nasljednika ili su se oni odrekli nasljedstva – kazali su.

Dakle, onaj tko je vlasnik imovine ili upravlja njome, dužan ju je držati u primjerenom stanju, a ako to ne može on, onda su to dužna djeca, rodbina, nasljednici.

– Kada govorimo o neodgovornim vlasnicima koji mogu, a ne žele očistiti zapuštene okućnice, prema Odluci o komunalnom redu na području Grada Križevaca, komunalni redari prvo ih upozoravaju, a ako se vlasnici ogluše na upozorenje, kazna je 500 kuna za fizičke subjekte i 1000 kuna za pravne subjekte – poručili su iz Grada.

U Centru za socijalnu skrb Križevci ravnateljica Sanja Jakopović kazala je kako je korisniku priznato pravo na socijalnu uslugu dugotrajnog smještaja te je na nekretnine u vlasništvu korisnika stavljena zabilježba potraživanja u korist Republike Hrvatske, no korisnik je i dalje vlasnik nekretnine te kao takav odgovoran za navedeno.

– Korisnik ima sklopljen ugovor o zakupu, ali samo za jednu oranicu na kčbr. 393. Navedeno ne uključuje kuću i okućnicu u vlasništvu korisnika. Obzirom da zbrinjavanje imovine korisnika socijalne usluge smještaja nije u nadležnosti centra za socijalnu skrb, a korisnik zbog zdravstvenog stanja također to nije u mogućnosti, smatramo da su ispunjene pretpostavke za postupanje prema čl. 32. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojem je tijelo jedinice lokalne samouprave zakonski ovlašteno uspostaviti privremeno upravljanje (sekvestraciju) nekretninom koja narušava prirodu, okoliš ili zdravlje ljudi, a vlasnika se ne može prisiliti da se za navedeno pobrine – objasnila je.

prigorski.hr