Manja postrojba slovenske vojske u petak je na slovenskoj strani granice s Hrvatskom, u blizini malograničnog prijelaza Vivodina-Krmačina kod grada Metlike, počela s uklanjanjem protumigrantske žičane ograde.

Tom je činu prisustvovala i ministrica unutarnjih poslova Tatjana Bobnar, pripisujući mu veliko simboličko značenje.

Bobnar je rekla da je uklanjanje protumigrantskih zapreka, za koje je inače premijer Robert Golob kazao da su nehumane i ne služe svrsi zbog koje su postavljene, znak promjene politike nove vlade prema migrantima i izbjeglicama jer se ona obvezala na najviše poštovanje ljudskih prava i ubrzanje obrade zahtjeva za azilom.

Navela je da je na granici prema Hrvatskoj trenutačno postavljeno oko 51 kilometara žilet-žice, te da vojska dnevno može odstraniti 150 do 200 metara, a procjene su da će joj za to trebati najmanje 150 radnih dana.

“Naša namjera je da najprije odstranimo žicu”, kazala je slovenska ministrica, dodavši da će tek nakon toga početi “postupno uklanjanje” metalne panel ograde i to u suradnji i dobroj komunikaciji s lokalnim zajednicama, odnosno općinama.

Za preuzimanje panel ograde su zainteresirane lokalne zajednice i ona se neće uništiti, kazala je Bobnar.

No, upozorila je da panel ogradu neće skidati vojska nego poduzeće izabrano na javnom natječaju koje ministarstvo unutarnjih poslova tek treba raspisati, pa još nije jasno kad bi to pitanje moglo u cijelosti biti riješeno.

Za uklanjanje panel ograde za sada je rezervirano oko 2,5 milijuna eura, rekla je slovenska ministrica unutarnjih poslova.

Prema podacima koje je nedavno objavio slovenski MUP, Slovenija je prema Hrvatskoj postavila ukupno 135.372 metara panelne ograde i 60.595 metara žilet žice. Žicu je krajem krajem 2015. godine zbog bojazni od zaoštravanja migrantske krize postavila tadašnja slovenska vlada koju je vodio Miro Cerar.

S proširenjem početnih protumigrantskih prepreka nakon Cerarove vlade nastavile su od onda i druge vlade, a dijelom je žilet-žica postupno mijenjana manje opasnom panel ogradom.

Vlada bivšeg premijera Janeza Janše u rujnu prošle godine zato je iz robnih zaliha oko 40 kilometara protumigrantskih prepreka donirala Litvi kako bi istočna članica EU-a učinkovitije zaštitila 508 kilometara dugu kopnenu granicu s Bjelorusijom. Litva se u to vrijeme susretala s nekontroliranim priljevom izbjeglica koje je prema zapadu namjerno preko granice slao režim bjeloruskog predsjednika Lukašenka.