Nezavisni hrvatski sindikati upozorili su u srijedu da u bogatim multinacionalnim kompanijama velik broj radnika radi za neočekivano niske plaće, dok one izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima.

Gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Izabela-Delfa Mišić u raspravi o niskim plaća u privatnom sektoru istaknula je kako je rad u Hrvatskoj sustavno podcijenjen.

Prema podacima FINA-e radnici zaposleni u kompanijama u poduzetništvu imali su rast plaća po stopi tri puta manjoj od stope po kojoj je rasla dobit.

Medijalna plaća u studenome 2024. iznosila je 1162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1162 eura neto, ni 500 eura razlike.. Gotovo dvije trećine radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1366 eura, dodala je.

„Telekomunikacijski sektor sve više zaostaje za cijenom rada na hrvatskom tržištu. I dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022., u telekom industriji koja broji 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6900 radnika – plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. “, upozorio je zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija Viktor Vanek.

Predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Davor Tomić naglasio je kako prema njihovim procjenama tijekom 2024. barem 20 posto radnika u bankarskom sektoru radilo za osnovnu plaću do 1000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 posto radnika radilo za plaću ispod prosjeka RH.

Prema našim izračunima, povećanje plaće svim radnicima u bankarskoj industriji od 500 eura bruto, što bi i najniže plaće dovelo do prosjeka RH, koštalo bi banke samo 6,5 posto od njihove godišnje dobiti“, rekao je Tomić.

INA za plaće radnika izdvaja tek dva posto ukupnih operativnih troškova, a istovremeno se redovito ulaže u alate, tehnologije i objekte, ali ne i u zaposlenike“, upozorila je Jasna Pipunić, predsjednica SING – Sindikata gospodarstva.

„Uloga Vlade kada su u pitanju plaće je zagarantirati ekonomsko socijalni minimum kroz institut minimalne plaće koja je u zadnja dva mandata Vlade povećana za 134 posto. Vlada želi promicanjem kolektivnog pregovaranja osigurati da se plaća, ali i drugi radni uvjeti, poboljšavaju kroz pregovore samih poslodavaca i sindikata te sklapanje kolektivnih ugovora“, rekla je Anita Zirdum iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Sindikati očekuju od Vlade da ubrza donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja i uspostavu e-registra svih potpisanih kolektivnih ugovora, uključujući i one u privatnom sektoru kako bi RH dosegla 80 posto pokrivenosti KU. Traže i bržu primjenu Direktive o transparentnosti plaća te inzistiraju na većoj transparentnosti plaća uvođenjem obveze statističkog izvještavanja svih trgovačkih društava o medijalnoj i prosječnoj plaći radnika u odnosu na prosječnu plaću menadžmenta i Uprave, stoji u priopćenju.