Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić rekla je u srijedu u Hrvatskom saboru da je Most prije godinu dana predložio izmjene Kaznenog zakona kako bi ekocid bio zasebno kazneno djelo, upozorivši na katastrofalne posljedice požara u osječkoj tvrtki “Drava International”.
U slobodnom govoru u Saboru Selak Rasudić je poručila kako očekuju da se taj prijedlog, koji su predložili u suradnji s Katerom za Kazneno pravo, usvoji i tako spriječe katasrofe poput požara plastike u toj tvrtki.
Ocijenila je da je odgovornost za postupanje prema tvrtki “Drava International” i odgovornoj osobi bila na Osječko-baranjskoj županiji, kroz postupak izdavanja i mogućnost ukidanja dozvole za gospodarenjem posebice, jer su prema tvrdnji župana Ivana Anušića, imali saznanja da se tamo unazad više godina odlažu prekomjerne količine otpada te da su se požari već i ranije događali.
“Znalo se, moglo se. A zašto se nije postupilo je političko pitanje koje zahtjeva odgovor nadležnih osoba”, rekla je.
Oni koji su imali saznanja trebali su obavijestiti nadležnu inspekciju u Državnom inspektoratu te nadležno ministarstvo zbog postupka utvrđivanja uvjeta za gospodarene otpadom ui eventualnog sankcioniranja tvrtke i dogovorne osobe.
Selak Raspudić kaže kako je u ovom slučaju odgovornost na Državnom inspektoratu i inspekciji za zaštiti okoliša, koji su izjavili da su unazad nekoliko godina imali više postupanja prema toj tvrtki i odgovornoj osobi te podnijeli dvije kaznene prijave i više prekršajnih prijava. Također, drži i da je odgovornost i na Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te na vlasniku ako nije postupao u skladu s izdanom dozvolom i poduzeo sve mjere za sprječavanje požara.
Najavila je i da će Most od predsjednice Skupštine Osječko-baranjske županije tražiti žurno sazivanje tematske sjednice vezano uz nastali požar te način gospodarenja otpadom na području te županije.
I Darko Klasić (Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka) upozorio je kako su požari o Osijeku i kod Zaboka samo dva u nizu požara koji su proteklih godina postali učestali i djelomično su posljedica, smatra, populističkog načina upravljanja otpadom od strane dijela većih gradova lokalnih samouprava.
Izrazio je nezadovoljstvo što Hrvatska nema niti jednu energanu na otpad te rekao kako europske države znaju da nema cjelovitog gospodarenja otpadom bez izgradnje energane u kojoj se od otpada dobiva energija i ostvaruje korist.
“Bez energane za otpad nije moguće postići cilj da se do 2035. samo deset posto obrađenih količina otpada može odložiti na odlagalištima”, poručio je.