Na gubitak više od 600 milijuna eura u obveznim mirovinskim fondovima u ožujku 2026. upozoreno je u utorak u Saboru na okruglome stolu na kojem se raspravljalo o tome koliko drugi stup, 25 godina od uvođenja, može biti siguran temelj budućih mirovina u vremenima tržišnih kriza i inflacije.
Okrugli stol “25 godina drugog mirovinskog stupa” organizirao je Klub zastupnika SDP-a, a moderirao predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević.
“Obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj izgubili su u ožujku 2026. točno 604,4 milijuna eura. Bankari i fond-menadžeri kažu da je kriv Trump koji je zaratio s Iranom. Nedavno se također pokazalo da su mirovinski fondovi u posljednjih pet godina, kada se oduzme inflacija, zaradili nula eura”, rekao je Krstičević.
Dodao je, priopćio je SDP, da se treba zapitati može li se mirovinski sustav popraviti tako da “bolje služi hrvatskim umirovljenicima, a manje menadžerima stranih banaka, fondova i mirovinskih osiguravajućih društava”.
Kakva je to mirovinska reforma kad se i dalje dominantno ulaže u državne obveznice
“Kakva je to mirovinska reforma bila kada se i dalje dominantno ulaže u državne obveznice? Znači, država i dalje posuđuje sama sebi preko posrednika koji joj to skupo naplaćuje”, rekao je umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Gojko Bežovan.
Dodao je da se prije 25 godina radilo o “financijalizaciji mirovina” i procesu predvođenom Svjetskom bankom, što je usporedio s aktualnim utjecajem OECD-a. Izrazio je i nezadovoljstvo jer pokrovitelj rasprave o mirovinskom sustavu nije matični Odbor, odnosno jer saborska većina pokušava izbjeći raspravu.
Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je kritičarima drugog stupa poručio da zastupaju “nacionalizaciju”. “Ne želim da se to vezuje za SDP”, rekao je, dodajući da se o tome nije raspravljalo unutar stranke. Kritičari drugog stupa odbacili su takve ocjene, stoji u priopćenju, ističući da ne zagovaraju nacionalizaciju, nego da uplate u privatne mirovinske fondove ne bi trebale biti obvezne te da građani sami trebaju odlučiti što s dosad uplaćenim iznosom.
Profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Željko Garača je ocijenio da je riječ o “jednoj od najsuptilnije provedenih, ali i jednoj od najtragičnijih privatizacija u Hrvatskoj”. Krstičević je otvorio tri kriterija po kojima bi se mogla procjenjivati uspješnost drugog stupa – poboljšanje ekonomskog položaja umirovljenika, fiskalno rasterećenje države i ublažavanje učinaka starenja stanovništva te ulaganje u proizvodne djelatnosti, a Garača ocijenio da je “djelomična privatizacija mirovinskog sustava podbacila na sva tri plana”.
“Kada bi se obvezne uplate u drugi stup obustavile, sadašnje mirovine mogle bi porasti za 30 posto”, rekao je.
Prema Krstičeviću, drugi stup počiva na “okladi” da će prinosi fondova nadoknaditi slabosti sustava. “Međutim, danas svatko tko je doživio barem jednu veliku krizu ili inflaciju zna da nije tako. A u 40 godina radnog staža, kako stvari idu, takvih kriza može biti zaista puno”, rekao je.
“Mirovinska reforma zaista ima tri stupa, a oni se zovu trošak, šteta i zakidanje”, zaključio je Garača, pojašnjavajući da se posljednje odnosi na mirovinska osiguravajuća društva, odnosno MOD-ove, priopćio je SDP.