Saborski odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je prihvatilo izvješća o radu Upravnog vijeća Hine i Programskog vijeća HRT-a za 2022.godinu.
Oba izvješća prihvaćena su sa sedam glasova za, bez suzdržanih i glasova protiv.
”Poslovna 2022. bilježi višak prihoda nad rashodima, čime je ostvarena dobit od 1,25 milijuna kuna. Ukupni prihodi od 28,4 milijuna kuna za 10 su posto veći nego u godini prije, dok je 36 posto ukupnih prihoda ostvareno od prodaje usluga na tržištu”, rekla je predsjednica Upravnog vijeća Hine Majda Tafra Vlahović u predstavljanju izvješća za pretprošlu godinu.
Na ime PDV-a, državna novinska agencija u proračun je uplatila 5,9 milijuna kuna, dodala je predsjednica Upravnog vijeća, zbog čega je stvarni trošak države za Hinu iznosio 15 milijuna.
Osim dobrih financijskih rezultata, Hina je u toj godini zabilježila iskorak u pogledu suradnje s Europskim parlamentom i drugim europskim novinskim agencijama te međunarodne relevantnosti.
“Na našu je inicijativu promijenjen statut europske asocijacije novinskih agencija (EANA) tako da i žene moraju biti članice odbora tog tijela koji je do sada bio ‘all boys club'”, naglasila je Tafra Vlahović.
Uz to, 2022. je s Europskim parlamentom ugovoren četverogodišnji program edukacije mladih hrvatskih novinara o Europskoj uniji, što je vrlo važno za pomlađivanje redakcije, istaknula je predsjednica Upravnog vijeća, dok je u suradnji s još 15 agencija pokrenut dvogodišnji projekt europske redakcije u Bruxellesu pod nazivom “European Newsroom”.
Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Vlaho Bogišić u predstavljanju izvješća za 2022.godinu spomenuo je prisutno nezadovoljstvo informativnim programom javne televizije
“Sami članovi vijeća, sama uprava, da tako kažem, u strateškim je dokumentima o kojima smo raspravljali bila nezadovoljna informativnim programom. Nije normalno da je na sjednicama našeg vijeća 95 posto svih razgovora bilo o informativnim programom, no HRT ne čini samo taj sustav”, rekao je Bogišić.
“Međutim, moj je dojam da je, u cjelini društvenog stanja u Hrvatskoj i drugih institucija o kojima se materijalno skrbi naše društvo, HRT u boljoj polovici institucija”, dodao je predsjednik Programskog vijeća.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl također je naglasio da HRT nije samo informativni medijski servis.
“Rasprave se vode o tome tko je bio u Dnevniku, tko u Otvornom. No, nitko ne priča o dramskom i obrazovnom programu, o HRT-u 3 koji se specijalizirao za kulturu i umjetnost” rekao je.
Partl je napomenuo da je, u vrijeme sve veće komercijalizacije medija, potrebno raditi na unapređenju javnih medijskih servisa i njihovom približavanju mladim generacijama koje emisije gledaju ‘na zahtjev’.