Saborska oporba nije u petak sporila da u hrvatsko zakonodavstvo treba prenijeti pravnu stečevinu EU o europskom uhidbenom nalogu, no kaže kako osim preuzimanja europskih normi, ne vide da domaće pravosuđe postaje postaje bolje i drugačije.
Prepisujemo europske norme, ali u puno situacija sva transparentnost ostane mrtvo slovo na papiru, u provedbi sve izgleda drugačije, kazao je SDP-ov Mišel Jakšić u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.
Izmjene Zakona trebaju omogućiti kvalitetniju primjenu i izvršavanje europskog uhidbenog naloga te presuda među državama članicama EU.
Slično razmišlja i Mostov zastupnik Nikola Grmoja koji kaže da se vlast „kune“ u EU, a onda, „kada su u pitanju premijer i njegova ministrica“, traži da ih progoni domaće pravosuđe, a ne Ured europskog javnog tužitelja.
Dalija Orešković (Centar) protivi se praksi da ovakve zakone s kojima usklađujemo naše zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, prikazujemo kao da tu stečevinu poštujemo.
„To nije tako, ovo je dim koji skriva pravo stanje stvari“, izjavila je. Ustvrdila je kako je teško pričati o poštivanju pravne stečevine EU kada aktualna Vlada ima „model iživljavanja“ nad pravosuđem, sucima koji su morali posegnuti i za bijelim štrajkom.
Domagoj Hajduković (SD) podsjeća da su prve, od ukupno osam izmjena predmetnog Zakona, postale „notorne“ kao lex. Perković, pa se pita zašto se ne snalazimo najbolje u usklađivanjem ovog „bremenitog zakona“ s pravnom stečevinom EU?
Ministarstvo: Hrvatska poštuje pravnu stečevinu EU
Oporbene tvrdnje odbacuje državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža Nikolić. Naglašava kako Hrvatska, najmlađa članica EU, čini sve da pokaže da poštuje pravnu stečevinu Unije.
Suradnja pravosudnih tijela država članica je odlična.
No, istaknula je, kada je riječ o predmetnom zakonu, Hrvatska se „još crveni i sramoti“ što su njegove odredbe uništene „svjesno i namjerno u vrijeme SDP-ove vlasti, tri dana prije ulaska u EU, 2013., kada se svjesno i namjerno izmijenilo ono što je bilo dobro transponirano, te povrijedilo pravo EU i napravilo kaos u odredbama“.
Mi praktično vraćamo na staro sporne odredbe o izručenju, rekla je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Nikolić Šimundža.
Oporba propituje i kako Hrvatska postupa s europskim normama kada su, primjerice, u pitanju BiH i Srbija.
Nisam vidio da smo se pomaknuli u pravosudnoj suradnji sa Srbijom kad se radi o nestalim Hrvatima, kazao je Jakšić.
Davor Dretar (DP) rekao je kako će biti zanimljivo vidjeti kako će odredbe o izručenju biti implementirane u zakonodavstvo BiH, kada jednoga dana uđe u EU, s obzirom da većina pojedinaca koji se u Hrvatskoj o ogriješe o zakon kroz korupciju i kriminal financijske prirode, bježi u Hercegovinu, konzumirajući prava iz dvojnog državljanstva.
HDZ-ov Dražen Bošnjaković ističe da ni jedne, od sedam izmjena zakona, nisu bile rađene da bi nešto novo „izmišljali“, uvijek se radilo o implementaciji europskih direktiva.
Borba protiv terorizma, pranja novca, raznih ubojstava, zaštita okoliša bez ovog zakona ne bi bila moguća, ovakva suradnja na planu EU je nužna da bi se na takve pojave uopće dalo odgovoriti, poručio je HDZ-ov zastupnik.