Lijeva saborska oporba „poražavajućim“ je u četvrtak nazvala činjenicu da Hrvatski sabor tek danas raspravlja o izvješćima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2022., 2023. i 2024. godinu te ocijenila kako je tom tijelu oduzeta moć i služi samo za ukras.

To što izvješća tri godine nisu bila na raspravi govori da se Vlada i premijer Plenković samo deklaratorno bore protiv korupcije, kazala je Urša Raukat Gamulin (Možemo), ističući kako je prema indeksu percepcije korupcije Hrvatska i dalje na 63. mjestu ljestvice koja broji 182 države.

Povjerenstvo je tijelo koje služi samo za ukras i kojemu je moć oduzeta, dodala je Mirela Ahmetović (SDP), prozivajući premijera Plenkovića da je „učinio sve“ da oslabi to tijelo koje danas, dodala je, radi u krnjem sastavu, s članom koji je kompromitiran, odnosno bio je spreman biti svjedokom na sudu protiv odluke tijela u kojemu sjedi.

Poražavajuće je, kaže, i da Izvješće za 2022. godinu Sabor raspravlja sa četiri godine zakašnjenja, i uz činjenicu da su se u međuvremenu promijenile dvije predsjednice Povjerenstva. „To zorno pokazuje odnos Vlade i predsjednika Sabora o radu Povjerenstva“, izjavila je.

I Dalija Orešković (DOiSIP), nekadašnja predsjednica Povjerenstva, tvrdi da je ono danas izgubilo svrhu i cilj svog postojanja.

Borić: Povjerenstvo je lani kaznilo Daliju Orešković, a odluku je potvrdio i sud

Josip Borić (HDZ) ne dijeli njeno mišljenje, te apostrofira kako je javnosti ispod radara prošlo da je Povjerenstvo u listopadu 2025. kaznilo Orešković, a njegovu je odluku nedavno potvrdio Visoki upravni sud. „To ne želi nitko objaviti, očito postoje dvostruki kriteriji“, kazao je Borić.

Josip Jurčević (Klub Mosta) zanimao se za perspektivu jedne od glavnih antikorupcijskih institucija s obzirom na to da dobiva sve više ovlasti, a imamo sve više korupcije.

Predsjednica Povjerenstva Ines Pavlačić ne slaže se s tvrdnjama da je to tijelo neučinkovito, ističe da u radu treba biti transparentno, tumači da predmete otvara i po službenoj dužnosti, čim uoči moguće povrede zakona.  Važne su, kaže, i sankcije, a osobno smatra da su niske.

Iz tri se izvješća, kaže, vidi da je Povjerenstvo u okviru svoje nadležnosti pokretalo postupke za utvrđivanje povreda zakona, da je provjeravalo podatke iz imovinskih kartica, donosilo odluke, davalo mišljenja, donosilo smjernice, redovito provodio edukacije obveznika.

Sažimajući najvažnije događaje iz tri godine, navodi da se u 2022. godini počeo primjenjivati novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa kojim je udvostručen broj obveznika, u 2024. Povjerenstvo je prvi put donijelo godišnji plan provjera, a naglasak stavilo na obveznike koji obavljaju najviše državne dužnosti.

Nadležnost Povjerenstva dodatno je proširena Zakonom o lobiranju, određeno je za vođenje registra lobista.

Da je Povjerenstvo dobro radilo, Pavlačić argumentira i podacima o broju konačnih odluka koje je donosilo kroz godine, 59 u 2022., pa 204 u godini iza, pa 286 u 2024. godini.

Odluke Povjerenstva u velikoj se mjeri, od 80 do 90 posto, potvrđuju na sudovima, navela je.

Dalibor Milan (HDZ) pohvalio je educiranje dužnosnika, zanimajući se koje su edukacije provedene u 2024. godini.

Povjerenstvo ih je provelo u 11 županija, onima za sukob interesa, koje se održavaju svake godine, dodane su i edukacije o lobiranju.

Važno je za obveznike da se, kad imaju dvojbi oko primjene zakona, obrate Povjerenstvu i zatraže mišljenje, poručila je Pavlačić.